Prijepori

Mogu li Hrvati kao narod odgovarati za holokaust?

Foto: 'Petar Glebov/PIXSELL'
Mogu li Hrvati kao narod odgovarati za holokaust?
05.09.2010.
u 14:30
I sram je dio kolektivnog identiteta, rekao nam je Miljenko Jergović o interpretacijama svoje nove knjige
Pogledaj originalni članak

Kada je krajem srpnja u beogradskoj izdavačkoj kući Rende hrvatski pisac Miljenko Jergović objavio autobiografski roman "Otac", mogao je biti siguran da će i njime izazvati nemilosrdnu polemiku. U romanu koji je počeo pisati dan nakon očeve smrti, Jergović je napisao i rečenicu da je odgovornost za holokaust dio društvene, dakle kolektivne odgovornosti.

"Odgovornost za genocid počinjen nad Srbima, Jevrejima i Romima, tako je dio društvene kolektivne odgovornosti. Odgovornosti onih koji su u taj čas bili Hrvati, njihove djece, unuka i praunuka, svih i uvijek, bez obzira jesu li bili fašisti ili antifašisti", piše u knjizi u kojoj otvoreno govori o svojoj sarajevskoj obitelji s ličkim i ne samo ličkim korijenima te njihovim različitim orijentacijama za Drugoga svjetskog rata, koji je u Sarajevu bio i te kako i krvav.

Naravno, tih nekoliko provokativnih rečenica uspjelo je zasjeniti sve druge rečenice u romanu i izazvati niz kolumnističkih napada, ali i pospješiti prodaju knjige koja se u Hrvatskoj prodaje uz distribuciju izdavačke kuće Jesenski i Turk. Tako je u sjeni ostala još jedna zanimljiva tema, činjenica da se Jergović morao krstiti da bi dobio hrvatsku putovnicu.

O prijeporima oko njegova novog romana pitali smo i samog Jergovića. Pisac odgovara:

- Stvar je jednostavna i samorazumljiva: Pred holokaustom provedenim u NDH, ali i pred genocidom nad Srbima i Romima, izvršenim u Drugome svjetskom ratu, svaki bi Hrvat trebao osjećati odgovornost. Odgovorni nisu samo ljudi koji su neodgovorni ili koji su intelektualno i emocionalno ograničeni, pa nisu u stanju shvatiti o čemu je uopće riječ. Dio našeg identiteta, kolektivnog i privatnog, je i ono čega se sramimo. Naravno, ako smo odgovorni ljudi i ako ne gajimo simpatije prema teoriji i praksama ustaškoga pokreta i Nezavisne Države Hrvatske. Kako se te simpatije manifestiraju? Pa, na različite, čak i naizgled bezazlene načine: recimo, kada sportski reporter s atletskog mitinga doslovno kaže da je „Boris Hanžeković stradao u Drugome svjetskom ratu". Kako bi vam zvučalo kad biste čuli da netko kaže da je Siniša Glavašević stradao u srpsko-hrvatskom ratu? Pomislili biste da to izgovara netko posve neodgovoran ili netko tko ima višak razumijevanja za Glavaševićeve ubojice. I bili biste u pravu. Biti neodgovoran prema holokaustu nad Židovima i genocidu nad Srbima i Romima znači imati razumijevanja za ubojice Borisa Hanžekovića. Ništa drugo! - kaže nam Miljenko Jergović.

>>Derk, Ivkošić i Jurasić komentiraju novi Jergovićev roman "Otac"

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr