Roman za djecu, mlade i odrasle “Moja australska priča” diplomatkinje, publicistice i promotorice hrvatske kulture Tuge Tarle roman je o životu hrvatskih iseljeničkih obitelji o kojem autorica piše iz neposrednog iskustva. Koristeći dječji glas (i pero) svoje kćeri Maše, Tuga Tarle opisuje svakodnevicu jedne šesteročlane zagrebačke obitelji koja još u vrijeme Jugoslavije napušta domovinu i odlazi put daleke i nepoznate Australije. Razlozi za odlazak su i ekonomski, ali i donekle politički. Mašina obitelj dio je građanskog i tradicionalističkog Zagreba koji se nije pokorio komunističkoj jednostranačkoj vlasti te je zadržao blagi otklon prema ideologiziranim vlastodršcima. Odlazeći iz socijalističke države u kojoj vlada strogo kontrolirana državna stega u zemlju ekonomskih, političkih i vjerskih sloboda, obitelj želi doseći napredak u svakom pogledu.
Ali o tom obiteljskom napretku mala Maša ima svoje dječje, negativno mišljenje. Pišući o australskim danima zaigrane i dobrodušne djevojčice koja ne zna ni beknuti engleski jezik i strastveno žali za mirnim i bezbrižnim zagrebačkim danima, autorica nam vrlo vjerno opisuje i otuđenost australskog društva kojem je u prvom planu uvijek i samo profit. Doduše, Australija je prikazana i kao socijalna država u kojoj se društvo ponekad čak i mazohistički skrbno brine i za one koji ništa ne rade, ali i to društvo blagostanja ima drugu stranu medalje koju dječja neiskvarenost može vrlo lako razotkriti. Vrijeme u kojem se Maša mora priviknuti na potpuno drukčiji način življenja, vrijeme je kraljevskog vjenčanja princa Charlesa i Diane Spencer (a to se vjenčanje odigralo još 1981. godine). To je vrijeme kada iz australskih daljina hrvatska nacionalno itekako osviještena zajednica već nazire krizu u tadašnjoj Jugoslaviji i kada su brojni hrvatski iseljenici koji su se nakon Drugog svjetskog rata našli na gubitničkoj strani već nanjušili novi krvavi sukob na jugoslavenskim prostorima.
Ali, to je i vrijeme kada jedna obitelj iz zagrebačkog spokoja biva ubačena u brzi, neboderski australski kapitalistički stroj u kojem nitko nije siguran. Australsko društvo, u osnovi konzervativno, puno je proturječnosti, i to ne samo zbog povijesno bolnog odnosa između starosjedilaca Aboridžina i novopridošlog bijelog stanovništva, nego i zbog stalnih napetosti zbog masovnog doseljavanja ljudi iz cijelog svijeta u australska prostranstva. Kao što se na novi globalizirani život mora priviknuti pučkoškolka Maša, tako se moraju priviknuti i njezini roditelji i njezina braća. A privikavanje nije jednostavno. Australija je zemlja zapadne demokracije u kojoj se poštuje britanska kruna. To je zemlja koja vatreno štiti životinje i prirodu, ali diže visoke ekonomske i statusne ograde između ljudi različitog porijekla i statusa. Iseljenički kruh je stoga doista kruh sa sedam kora, a o tome govori i Tuga Tarle u romanu u kojem prevladava dječji, pomalo naivni i pojednostavljeni pogled na australski društveni poredak koji različite ljude želi uniformirati i pokoriti.
Roman “Moja australska priča” koji je očito dugo nastajao sasvim sigurno želi demistificirati gospodarski propulzivna zapadna društva u koja i danas hrle mnogi Hrvati u potrazi za poslom i boljim životom. Roman Tuge Tarle je štivo s misijom, svojevrsna opomena za one koji svoje pinklece i ovih dana stavljaju na rame “nemo vu zemlu gledeč”. Iako piše i o prirodnim ljepotama i zanimljivostima Australije, Tuga Tarle upućeno, ali s puno diplomatskih obzira, ispisuje i kritiku društva u kojem vlada poprilična nesigurnost i u kojem je nasilje, i to pogotovo ono nad djecom, stalna prijeteća opasnost. Maksimalna sloboda koja se daje pojedincu, vrlo često ima i neželjene posljedice koje zanimaju Tugu Tarle. Knjiga je dokumentirana brojnim nostalgičnim fotografijama iz obiteljskog albuma. Na sreću, u ovoj na mahove bajkovitoj knjizi idealnoj za čitanje uoči božićnih blagdana autorica nije pisala pretencioznu povijest hrvatskog iseljeništva u Australiji, nego literarnu povijest vlastite obitelji koja je prekooceansko prebivalište ipak zamijenila našijenskim.
glupost