Jurij Andruhovič, vodeći suvremeni ukrajinski pisac, u utorak će u 19 sati biti gost Frakturine tribine Razotkrivanja u Zagrebu. Predstavit će roman „Dvanaest prstena", koji se u Njemačkoj prodaje i u mekom uvezu, a koji je na hrvatski preveo Damir Pešorda.
Roman ste napisali prije osam godina. Kakav odnos sada imate prema njemu?
Pisao sam s prekidima od 2001. do 2003. u vrijeme Narančaste revolucije. Godine 2005. i 2006. činilo mi se da je to roman o prošlosti, a danas mi se čini da ipak govori o ukrajinskoj sadašnjosti.
Zašto je tako?
Iako nije usko povezan s politikom, on govori o sveopćoj depresiji u Ukrajini, ali i o krizi srednjih godina koja glavne likove povezuje s krizom društva. Godine 2006. mislilo se da se sve u Ukrajini promijenilo, ali se sada vidi da ta revolucija nije donijela ništa ni dobra ni nova. Moji bi likovi danas bili još stariji i još razočaraniji.
Kako je taj roman primljen u Ukrajini?
Svaka moja knjiga izaziva oprečne reakcije. Oni koji su bili kritični govorili su da sam ga napisao za Zapad, a neki su me hvalili da je to prvi roman koji tako dobro i široko opisuje Ukrajinu. U njemu je važan lik Austrijanca koji izvana gleda na našu zemlju, što je neočekivano za Ukrajince koji su a priori patrioti i ne vole kada ih stranci prosuđuju.
U Leipzigu ste dobili europsku nagradu za razumijevanje. Što je ona promijenila?
Ljudi su počeli drugačije čitati tekst. U svijetu su poznati uglavnom ukrajinski sportaši, kao braća Kličko, pa se svaki uspjeh Ukrajinca smatra pozitivnim za promociju države. No, na nagrade sa Zapada gleda se i kritički jer se misli da Zapad kupuje naše pisce.
Primajući nagradu, bili ste vrlo kritični prema Zapadnoj Europi.
Bilo mi je problematično petnaest minuta govoriti samo hvala. Tada je jedan povjerenik EU rekao da postsovjetske države ne mogu u EU, što je bilo vrlo nepravedno prema Ukrajini, kojoj je trebao pozitivan signal.
O presudi premijerki Timošenko, odnosu ukrajinskih intelektualaca prema Bulgakovu i o drugim temama pročitajte u ostatku intervjua u Večernjem listu, izdanje 18. listopada
u čemu je problem\' da su prozapadni puleni tipa julija timošenko ogrezli u korpuciji, prodaji ukrajine zapadu za male pare, a istovremeno okrenuli leđa rusiji od čijeg plina i tržišta su preživljavali? to je problem? što je to zapad dao ukrajini? novac? što je nije naučio da se roba mora platiti, posebno potrošena, kao ruski plin? jel ukrajini što bolje bilo otkad je na vlast došla narančasta kamarila? nije. povećan jedeficiti,dug države, plaće pale. to je zapad ukrajini dao podrškom narančastih. misli su da će biti što, da će zapad datri milijarde? ne dečki, novac se zaraditi treba.