Po svemu sudeći hrvatska bi kinematografija napokon trebala postati poprištem zapaženije filmske koprodukcije. Vijeće Hrvatskog audiovizualnog centra u četvrtak donosi odluku o sudjelovanju u snimanju najnovijeg filma britanskog redatelja Petera Greenawaya, biografskom filmu o nizozemskom slikaru Hendricku Goltziusu.
Najveća suradnja dosad
U projektu “Goltzius And The Pelican Company”, Hrvatska bi bila manja produkcijska partnerica u tom projektu, ali bi značaj toga posla za posrnuli moral domaće industrije bio izuzetno velik.
Doduše, ni financijska strana nije za odbaciti; mi bismo u projekt trebali uložiti milijun kuna, dok bi na gostovanju stranaca i poslovima koje bismo za njih obavljali ovdje ostala sedam puta veća svota.
Ova koprodukcijska suradnja izravna je posljedica našega sudjelovanja u međunarodnom fondu Euroimages. Nije prva, ali je najveća i događa se u vrijeme najjačih aktivnosti HAVC-a za micanje audiovizualne industrije s mrtve točke, zbog čega u mnogočemu ima i simboličku vrijednost.
Petera Greenawaya domaći filmofili najvjerojatnije najviše pamte po izvanrednom art-klasiku “Kuhar, lopov, njegova žena i njezin ljubavnik” iz 1989.. godine, a dotad je kultni status zapaženo gradio filmovima “Crtačev ugovor” (1982.), “Trbuh arhitekta” (1987.) i “Davljenje po brojevima” (1988.). U posljednjih dvadeset godina imao je manje sreće s filmovima “Prosperove knjige” (1991.), “Pillow book” (1996.), Osam i pol žena” (1997.) i drugima. Posljednjih pet uglavnom provodi radeći filmove o velikim slikarima.
Životom Rembrandta prvo se, na sebi svojstven egzotičan i ekstravagantan način, pozabavio u biografskom filmu “Nightwatching” (2007.), a dvije godine kasnije napravio je dugometražni dokumentarac kao svojevrsni esejistički pogled na Rembrandtovu najpoznatiju sliku, Noćnu stražu, kroz koju progovara o današnjoj vizualnoj nepismenosti.
Novi domaći projekti
Svatko tko je gledao ijedan od Greenawayevih filmova zna odakle ta potreba za prodikom jer riječ je o redatelju koji izrazito mnogo polaže na vizualni artizam; on ponekad, u slučaju slabijih radova, može djelovati kao pretenciozan, međutim njegovi filmovi iz prvog dijela karijere, u kojima je izuzetno plodno i poticajno spajao sklonost vizualnom ekshibicionizmu i sadržaj, apsolutno mu daju autoritet. Kao i činjenica da se na početku karijere školovao za slikara, te da je i danas zapažen autor instalacija koje bi u slučaju njegova dolaska u Hrvatsku bilo pametno i izvedivo izložiti u Muzeju suvremene umjetnosti.
Igrani film o Goltziusu, slikaru s prijelaza 16. na 17. stoljeće, trebao bi biti njegov svojevrsni povratak.
Službena informacija o ovom projektu trebala bi biti objavljena na HAVC-ovoj konferenciji za novinare na kojoj će biti objavljeni i rezultati natječaja za domaću filmsku proizvodnju, te premijerno i za poticanje scenarija za televizijske serije i dokumentarce.