Pisac i humanist

Nobelova nagrada piscu koji je želio postati predsjednik

Foto: arhivska slika
Nobelova nagrada piscu koji je želio postati predsjednik
07.10.2010.
u 14:14
Peruanski pisac Mario Vargas Llosa, koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost, prije dvadesetak se godina kandidirao za predsjednika Perua. Literatura je imala sreće jer pisac Llosa nije pobijedio i posvetio se političkoj karijeri.
Pogledaj originalni članak

Već u prvim reakcijama na novog Nobelovog laureata za literaturu, peruanskog pisca Maria Vargasa Llosu, sve agencije, televizije, tisak i portali ističu da je nagrada (konačno) otišla u prave ruke, ali i da je s milijun eura nagrađen pisac i političar. Llosa u svom sedamdesetčetverogodišnjem životu nije samo pisao romane, nego i eseje, scenarije, bavio se filmskom i glazbenom kritikom, bio je novinar i politički aktivist, ulazio u oštre polemike, javno govorio svoje mišljenje o političarima i diktatorima, moralu i ekonomiji...

No, godine 1990. Llosa se odlučio čak i na predsjedničku kandidaturu u rodnom Peruu, u vrijeme kada mu je protukandidat bio kontroverzni političar japanskog porijekla Fujimori. Politika je tada izgubila mogućega dobrog predsjednika, a literatura je, na sreću, profitirala. Llosa, danas stanovnik Madrida koji je živio i u Parizu i Barceloni, koji ima stan u Limi, ali i voli intenzivno pisati u Londonu, ni izdaleka svoje literarno koplje nije bacio u trnje. Posljednjih se godina bavio pisanjem romana "Keltski san" o britanskom diplomatu, Ircu Rogeru Casementu koje je izbliza svjedočio zločinačkoj politici belgijskog kralja Leopolda II. u tadašnjoj belgijskoj koloniji Kongu na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Roman bi trebao biti objavljen u studenom, a Llosa u intervjuima već ističe da je zgrožen milijunskim žrtvama u toj i danas siromašnoj afričkoj državi u kojoj posljedice loše politike ostavljaju trag do današnjeg dana, a o kojima se tako malo priča.

Posljednjih godina Llosine romane kao što su "Raj iza drugog ugla", "Don Rigobertove bilježnice", "Jarčevo slavlje", "Vragolije zločeste curice" ili "Pohvala pomajci" u nas redovito objavljuje naklada Vuković-Runjić koja kao da je specijalizirana za nobelovce.

Llosa je sredinom devedesetih godina vrlo kratko iz privatnih razloga boravio u Zagrebu. Bio je kasnije pozivan na Zagrebačke književne razgovore, ali nije se mogao odazvati. Ništa čudno. Riječ je o jednom od vodećih pisaca našeg doba, čovjeku koji je već dobio prestižne literarne nagrade, pa i mirovnu nagradu njemačkih izdavača na sajmu u Frankfurtu, ali i čovjeku čija kreativnost jamči još novih knjiga.    

 

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.