Oslastite se Palentom s perona 9 i 3/4, Pečenim detektorima crne magije, lisnatom napadačkom vrbom, sirnim urlojavima ili metlobojskom pogačom. Poznato? Sve su to termini iz knjiga i filmova o Harryju Potteru u kojem se dobar dio radnje zapliće upravo za trpezom Velike dvorane Škole čarobnjaštva Hogwarts. Pa smo čitajući i gledajući zamišljali koliko je mašte utkano u tu silno zabavnu hranu i pitali se kakvog li je okusa. Sada se više ne trebamo pitati jer u izdanju Lumena na hrvatskom jeziku, istovremeno kada i drugdje u svijetu, izašla je “Službena Harry Potter kuharica – slane i slatke čarolije” kulinarske zvijezde Joanne Farrow. Na njoj je radilo 20 svjetskih izdavača, sadrži oko 43 recepta inspiriranih filmovima o malom čarobnjaku, namirnice za njih lako su nabavljive, a prilagođeni su i vegetarijancima i veganima te osobama na bezglutenskoj prehrani.
Zagrebačka promocija knjige održana je u Hrvatskome državnom arhivu, najljepšoj secesijskoj zgradi metropole iz 1913. Za tu prigodu pretvorena je u Hogwarts, a zagrebački slastičari ispekli su sve slastice iz knjige. Prije pečenja, osim nabave i volje, savjetuje autorica knjige, provjerite imate li sve sastojke, ali i bistri um Hermione Granger, hrabrost Harryja Pottera i ljubav prema hrani poput Rona Weasleyja i kreće akcija.
Broj munja u obliku Harryjeva ožiljka, vodič je kroz zahtjevnost pojedinog recepta. Tako je primjerice onaj označen jednom munjom primjeren za početnike u kuhinji, a oni s pet munja već su za vrhunske znalce. U tu se kategoriju ubraja Čudovišna knjiga o čudovištima, i to s pravom njuškom i zubima od fondanta... Znalci literature znaju da je posrijedi knjiga Edwardusa Lime, koja je zapravo živo stvorenje baš kao i čudesne zvijeri na njenim stranicama. Ona se pojavljuje i u filmu “Harry Potter i zatočenik Azkabana”. Ova verzija čudovišne knjige od banane neće nikome odgristi prste, ali opako izgleda. U kategoriju za eksperte ide i Đumbirov dvorac Hogwarts napravljen od đumbirova tijesta koje se oblikuje po šablonama koje su za ovaj, i mnoge druge recepte, smještene na kraju knjige i mogu se izrezati ili precrtati. Pečeni dvorac nema 142 stubišta poput originala u knjizi i u filmu, ali božanstvenog je okusa i izgleda poput arhitektonsko-kulinarskog remek-djela.
Svaki recept popraćen je zanimljivostima i evocira određene scene iz filmova. Recimo, recept za Slatki kruh od mandragore (koji je ovdje od čokolade) podsjetit će vas da smo vrišteće mandragore upoznali u filmu “Harry Potter i Odaja tajni”, da u čarobnjačkom svijetu mandragora služi za oživljavanje onih koji su skamenjeni pogledom baziliska, ali i da je mandragora stvarna biljka i da se filmska ekipa za izgled staklenika u kojem Harry sluša predmet travarstva, nadahnula londonskim botaničkim vrtom u Kewu.
Kuharica je izdana povodom 20. godišnjice premijere prvog filma čarobne franšize – “Harry Potter i kamen mudraca” u studenome 2001., a po istoimenom romanu J. K. Rowling iz 1997. godine. Znamo da je spisateljica tu prvu knjigu napisala, dok se 1995. u statusu samohrane majke i socijalnog slučaja smucala po edinburškim kafićima, na rabljenoj starinskoj pisaćoj mašini. Rukopis su joj odbili 12 puta, ali broj 13 ispao je za nju sretan jer prihvatio ga je Barry Cunningham, šef tada novoosnovanog dječjeg odjela u Bloomsburyju. Pročitao je njezin rukopis i odmah mu se svidio, testirao ga je i na svojoj kćeri i, kad je ona tražila nastavak, to mu je bilo zeleno svjetlo da u rukama ima nešto što ‘igra’. U kolovozu 1996. Bloomsbury je ponudio Rowling oskudnih 6500 dolara akontacije uz tantijeme i tražio da piše pod pseudonim J. K. Rowling (pravo ime joj je Joanne Rowling) pod pretpostavkom da dječaci možda neće htjeti čitati knjigu koju je napisala žena. No kada je na njenu knjigu godinu dana poslije na sajmu u Italiji naletio Arthur Levine iz izdavačke kuće Scholastic i počeo je čitati na letu kući u New York, čim je dotaknuo američko tlo, odmah je znao da mora imati američka izdavačka prava na nju bez obzira na cijenu. Tu je krenula prava svjetska histerija koja je prerasla u svojevrstan kulturni fenomen bez roka trajanja, a Rowling je postala milijarderka koja sad i sama živi u dvorcu, a račun joj je izdašniji od onoga britanske kraljice.
Nepobitna činjenica je da je Harry Potter danas važan igrač popularne kulture. Od pojave videoigara čitanje među djecom palo je u drugi, ako ne i peti plan. Djecu je više zanimalo što je na televiziji ili videoigrica koju trenutačno igraju nego uzeti knjigu u ruke. Zahvaljujući Harryju Potteru i J. K. Rowling, djeca su ponovno zainteresirana za čitanje, a roditelji čitaju knjige zajedno s njima i to je sigurno najveći kulturni utjecaj koji su izazvali ovi romani. A kako je potražnja trenutno veća od broja dostupnih knjiga, jer novi prijevodi u nas nisu objavljivani, prva izdanja Harryja Pottera na hrvatskome danas dosežu visoke četveroznamenkaste cifre! Dodatak romanima u obliku filmova, marketinške robe povezane s oboje, odjeća, kućanski pribor, knjige koje nagađaju kako i zašto, web-stranice, pa čak i glazbeni žanr wizrock (zvuči poput indie rocka, ali tematika je čarobnjačka), uključivanje pojedinih čarobnjačkih termina u Oxfordski rječnik, doveli su Harryja Pottera u prvi plan kulture. Kada kažete Harry Potter ili J. K. Rowling, svi imaju neku ideju o čemu govorite, to su pojmovi kulturološki prihvaćeni istovjetno u cijelom svijetu.
I nastanak kuharice, spomenuli smo, godišnjica je premijere prvog filma. Dakle, prošlo je 20 godina otkako su Daniel Radcliffe, Emma Watson i Rupert Grint prvi put bacili čaroliju na filmsku publiku. Od tada je u deset godina snimljeno osam filmova koje su režirala četiri različita redatelja, zajedno zaradivši oko 5,7 milijardi funti, što ga čini jednom od najuspješnijih franšiza svih vremena.
Neke od zanimljivosti vezane za filmove su tako da je J. K. Rowling odbila ulogu Harryjeve mame Lily Potter u “Kamenu mudraca”. Rekla je da nije stvorena da bude glumica, a u ulogu je uskočila Geraldine Somerville koja fizički nalikuje spisateljici. Glumac Robin Williams bio je obožavatelj Harryja Pottera i osobno je nazvao redatelja Chrisa Columbusa i preklinjao da glumi Hagrida, no odbijen je jer jedan od najstrožih zahtjeva Rowlingove za filmove bio je da glumačka postava bude ponajprije britanska. Steven Spielberg pristao je režirati prvi film, ali odustao je nakon nekoliko mjeseci rada na njemu jer u tom trenutku nije bio spreman za režiranje dječjeg filma. Priznaje, pogriješio je. Prave sove trenirane su da dostavljaju poštu u filmovima, dvorac Alnwick u Northumberlandu, koji je postao scenografija za Hogwarts, pojavljuje se i u “Transformersima: Posljednji vitez”, u seriji “Downton Abbey” i filmovima “Elizabetha” i “Robin Hood: Kralj lopova”, a Daniel Radcliffe navodno je uništio 160 pari Harryjevih naočala snimajući franšizu.