”Volim one koji se smiju u problemima, koji nalaze novu snagu u teškoćama i postaju još hrabriji. Tada uskogrudni posustanu, ali oni čija su srca čvrsta, a savjest im opravdava djela, spremni su slijediti svoje principe do smrti.” Ovo je samo jedna od velikih misli koju je pokoljenjima ostavio Leonardo da Vinci. Bio je on za mnoge najveći umjetnik svih vremena, ali i jedini simbol renesansnog uma, jer je podjednako snažno razvio umjetničku i znanstvenu stranu svoje kreativnosti.
Novu biografiju velikog Da Vincija napisao je Walter Isaacson, na hrvatski jezik prevela ju je Dragana Grozdanić, a objavila ju je Školska knjiga. Autor je ovu biografiju utemeljio na iznimnim Leonardovim bilježnicama s tisućama ručno ispisanih stranica, koje nude neprocjenjiv uvid u život neizmjerno znatiželjnog i svestranog čovjeka, koji je nadahnuće za raznovrsna djela i izume pronalazio u detaljima iz svoje svakodnevice. Najčešće je bila riječ o takvim sitnicama na koje nitko drugi nije ni obraćao pozornost, a koliko je pažljiv promatrač bio, svjedoči i njegova poznata misao da je “ljudsko stopalo remek-djelo inženjerstva i umjetnosti”. Ističe to i urednica knjige dr. sc. Ivana Lončarek:
– Iznimnost Leonardove genijalnosti čini njezina univerzalna narav te sposobnost istodobnog kritičkog promatranja stvari oko sebe i njihova zamišljanja u svijetu nesputane mašte. Ova knjiga uvodi čitatelja u život toga vizionara, a pisana je tako da privlači i zaokuplja pozornost čitatelja, jer vješto razotkriva informacije koje su dosad bile obavijene velom tajni. Urednica knjigu preporučuje kao idealno štivo za opuštajuće ljetne dane, a svjesna je da je mnogima i samo ime velikog umjetnika mamac na put u prošlost, o čemu svjedoče brojna literarna, ali i filmska djela koja se referiraju na njegov život i djela, počevši od planetarno popularnog “Da Vincijeva koda” Dana Browna pa do uspjele TV serije “Da Vincijevi demoni”, koja je na maštovit način pokušala rekonstruirati njegovu mladost i sudbinu čovjeka u vječnoj potrazi za znanjem.