„Najvažniji spomenici hrvatske kulture iz srednjeg vijeka pisani latinicom, glagoljicom i ćirilicom“, naziv je predavanja koje je u četvrtak navečer u Hrvatskom centru u Beču održao dr. Ante Bičanić, glavni urednik projekta Povijest Hrvatskog jezika- zagrebačkog Društva za promicanje hrvatske kulture i znanosti Croatica.
„Hrvatska posjeduje veliko i obilno blago pisane kulture iz tog vremena, i to na trima pismima, latinici, glagoljici i ćirilici, trima jezicima hrvatskom, latinskom i crkvenoslavenskom i trima narječjima, štokavskom, kajkavskom i čakavskom“, rekao je Bičanić. Istaknuo je da je cilj predavanja učiniti to drevno bogatstvo dostupnim širokom krugu ljudi i uključiti ga i u hrvatsku turističku ponudu kako bi strancima bilo privlačno zbog povijesno-kulturne činjenice o višestoljetnoj pripadnosti Hrvata srednjoeuropskom prostoru.
U sklopu predavanja o tropismenosti hrvatske srednjovjekovne kulture okupljeni bečki i Gradišćanski Hrvati doznali su niz, za njihov identitet značajnih, podataka, poput onih da je latinica najstarije pismo na prostoru na kojima danas žive Hrvati, da su glagoljični tekstovi najbrojniji i najopsežniji te da postoji i hrvatska ćirilica o kojoj svjedoče pisani tekstovi u mnogim hrvatskim krajevima, posebice u zaleđu Splita, na području Dubrovnika i na otoku Braču. Uz pomoć računalnog predstavljanja imali su prilike vidjeti impresivne slike najvažnijih hrvatskih spomenika hrvatske pisane kulture iz srednjeg vijeka.
„Sva ta djela raspršena diljem Hrvatske trebalo bi okupiti i napraviti Muzej hrvatske pisane kulture“, ustvrdio je Bičanić dodavši kako je o tom svom prijedlogu već razgovarao i s bivšim hrvatskom ministrom kulture Božom Biškupićem.
Zanimljiv je bio i podatak da danas čak više od šezdeset knjižnica i muzeja u inozemstvu, od Vatikana, Rima, Venecije i Bologne, preko Beča, Berlina i Budimpešte do New Yorka i Washingtona posjeduju neke od hrvatskih glagoljičnih knjiga koje ljubomorno čuvaju i ne žele ih vratiti Hrvatskoj, svjesni drevnog i vrijednog bogatstva kojim raspolažu.
U sklopu predavanja održana je i prigodna radionica „Naučite hrvatsku glagoljicu brzo i lako“, koju je vodio prof. Željko Jurić iz Zagreba, upoznavši nazočne s povijesti i vrstama ovog slavenskog pisma čiju su uglatu tehniku pisanja isprobali i bečki Hrvati.