Kulturna se scena počinje oporavljati od udarca koji joj je zadala pandemija, ali proces obnove brojnih zagrebačkih muzeja teško pogođenih potresom, tek započinje. Službene ćemo brojke o posjećenosti saznati početkom nove godine, no s obzirom na niz velikih i važnih događanja, ali i trud trenutačno zatvorenih muzeja da javnosti ostanu dostupni, možemo se oprezno nadati dobrim vijestima.
Muzej Mimara preselio je uoči obnove skoro 3800 umjetnina u privremenu čuvaonicu, a odobrena su mu sredstva od 150 milijuna kuna iz EU fondova. Ako će sve ići po planu, mogao bi se otvoriti već na ljeto 2024. Radovi su u punom jeku od kraja prosinca 2021. i u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, za čiji je projekt obnove osigurano više od 118 milijuna kuna, a završetak je predviđen za kraj iduće godine. Počeli su radovi i na konstrukcijskoj obnovi Palače HAZU u Zagrebu koji bi trebali završiti do lipnja 2024. godine, a za koje je Ministarstvo kulture i medija osiguralo 84.3 milijuna kuna. Za zaštitu umjetnina iz Strossmayerove galerije Ministarstvo je osiguralo 1.9 milijuna kuna, a za umjetnički inventar gotovo 600 tisuća kuna. Obnavljati se počeo i kompleks Gliptoteke HAZU, radovi su ukupne vrijednosti 147 milijuna kuna, a dovršetak se planira do kraja 2026.
Muzej za umjetnost i obrt na kraj obnove koja će koštati 40-ak milijuna eura čekati će nažalost do 2030. godine, ali rad su nastavili gostujućom izložbom u Muzeju antičkog stakla u Zadru te objavom više monografija. Hrvatski povijesni muzej obnovom će riješiti i svoj problem s manjkom prostora, te uz svoju staru gornjogradsku lokaciju djelovati u dosadašnjem prostoru Hidrometeorološkog zavoda. Za obnovu prve palače osigurano je više od 34 milijuna kuna, a za drugu više od 50 milijuna.
Nije u 2022. sve bilo ni tako crno: vidjeli smo niz fantastičnih događanja u MSU, čija je posljednja ovogodišnja izložba retrospektiva jednog od najslavnijih živućih slikara Seana Scullyja, a do kraja veljače otvorena je i velika izložba južnokorejskog pionira videoarta Nama Junea Paika.
Veliku je obljetnicu proslavila i Galerija Klovićevi dvori s dvije spektakularne izložbe: u suradnji s Muzejem grada Rijeke postavili su izložbu “Klimt u Rijeci – ljubav, smrt, ekstaza”, a nastavili su i ciklus Vlaha Bukovca, izložbom “Korijeni i krila”.
Na kraju ove godine posebno nas je razveselila i vijest da su radovi našeg velikog umjetnika Zlatka Kesera uvršteni u zbirku bečke Albertine, čime je i hrvatska umjetnost napokon dobila svoje zasluženo mjesto u kolekciji tog legendarnog muzeja!