Fenomen razvikane "Lijepe naše" ne leži samo u urbanom projektu Zagreb - hrvatska metropola nego i u dalekoj, pa i drevnoj prošlosti hrvatskih gradova čija je antička prošlost, isprepletena kulturama Grka, Ilira, Rimljana, zalog i za turističku budućnost. Arheolozi i povjesničari umjetnosti ne bi se složili s onom Herodotovom da grad ne čine zidine nego ljudi, jer upravo ostaci zidina govore o besmrtnosti i povijesnom ponosu gradova, npr. najvećeg starogrčkoga grada Isse (Visa) ili glavnoga grada negdašnje rimske provincije Dalmacije - Salone. Slike megalopolisa, s naglašenim neboderima i blještavim reklamama, prazne su bez ushodanog stanovništva - mali gradovi s jednom jezgrom i arhitektonskim obilježjima rimskoga grada - forumima, amfiteatrima, termama, hramovima bogate su razglednice i bez ljudi, slikovita su mala središta koja spomenički već dovoljno uzvisuje njihova pregledna arhitektonska ljepota.
Knjiga Mirjane Sanader "Antički gradovi u Hrvatskoj" koju je u luksuznom monografskom izdanju, s brojnim fotografijama građevina i arheoloških nalaza, tiskala "Školska knjiga", na popularnoznanstveni način zaokružuje prošlost i ljepotu sedamnaest antičkih gradova koji su bujali na današnjem području Hrvatske koja je nekoć bila dio moćnoga Rimskog Carstva. Gradove negdašnjeg Ilirika koji su činili provinciju Dalmaciju - Salona (Solin), Jader (Zadar), Narona (Vid kod Metkovića) - i koji su bili dio provincije Panonije (Andautonija ili Šćitarjevo, Aquae Iasae ili Varaždinske Toplice, Cibalae ili Vinkovci, Mursa ili Osijek itd.) autorica smješta u male priče, arheološki već istražene, ali dosad u nas nesakupljene u zajedničku antičku pripovijest.
Sa sažetom građom, a širokom lepezom primjera i slika, knjiga, kao putopisno oblikovanje istražene građe, može udovoljiti i znanosti i turizmu. Lijepe razglednice gradova ,upotpunjene brojnim fotografijama skulptura, mozaika, reljefa itd., autorica, arheologinja i profesorica na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, pretače, i egzaktno i lepršavo, u povijest civilizacija koje mogu poslužiti i za šetnje, kao edukativniji turistički vodiči.
L. Žigo