U petak je i najšira javnost doznala da je Hrvatski muzej naivne umjetnosti dobio novu adresu. Umjesto u poznatoj zgradi u Ćirilometodskoj ulici za koju se plaća najam, taj će se strancima omiljeni muzej skrasiti u kući Lovrenčić u Demetrovoj ulici 18. Objavio je to premijer Andrej Plenković u Banskim dvorima kada je javnosti predočio najnovije arheološke pronalaske do kojih je došlo zbog istraživanja dvorišta Vladine zgrade.
Atraktivna zgrada u Demetrovoj ulici također je teško stradala u potresu te je pred njom temeljita obnova, baš kao i pred nizom drugom gornjogradskih zgrada u kojima se nalaze važne zagrebačke i hrvatske muzejske i javne institucije.
Premijer Plenković istaknuo je da će radove na obnovi kuće Lovrenčić voditi Hrvatski restauratorski zavod. “Time će jedan od najposjećenijih hrvatskih muzeja dobiti prvi put vlastitu zgradu”, rekao je Plenković.
Premijer je i podsjetio na sve ono što je do sada napravljeno na Gornjem gradu u vezi s obnovom kulturne baštine stradale u potresu. Najavio je i cjelovitu obnovu povijesne jezgre grada u suradnji sa stručnjacima Ministarstva kulture i medija, konzervatorima, restauratorima, statičarima...
U sklopu te obnove, već smo objavili da će biti riješen i dugogodišnji, rekli bismo sramotni problem smještaja stalnog postava Hrvatskog povijesnog muzeja. A taj će se muzej od prvorazredne nacionalne važnosti sa svoje adrese u palači Vojković – Oršić – Kulmer – Rauch u Matoševoj ulici proširiti na palaču Jelačić, donedavnu adresu Državnog hidrometeorološkog zavoda.
– Time će ova važna nacionalna muzejska institucija na dvije lokacije zaokružiti kulturno-povijesnu cjelinu Gornjega grada. Osigurat ćemo i obnovu palače Jelačić i time napokon osigurati primjerenu zgradu za stalni postav Povijesnog muzeja – najavio je Plenković.
Premijer je podsjetio da je zgrada Državnog hidrometeorološkog zavoda trenutačno zbog štete od potresa izvan funkcije, rekavši da će se izrada cjelovite projektne dokumentacije i prva faza obnove realizirati sredstvima europskog Fonda solidarnosti. Plenković je istaknuo i da će za potrebe Hrvatskog restauratorskog zavoda biti obnovljena zgrada Tvornice duhana Zagreb, koju je baš Vlada pod vodstvom Ive Sanadera kupila za smještaj Hrvatskog povijesnog muzeja. Ali, sudbina nije omogućila tu inicijativu.
Novinarima je rečeno i da će se obnoviti i Galerija Klovićevi dvori te vrijedne palače u Opatičkoj ulici (gdje se nalazi i Hrvatski institut za povijest), a u pripremi je i projektna dokumentacija za obnovu jedne od najoštećenijih zagrebačkih sakralnih građevina – crkve sv. Katarine, jedne od najvrednijih baroknih crkava u Hrvatskoj. Crkva sv. Katarine stradala je ne samo u potresu od ožujka prošle godine nego i u najnovijem potresu koji je pogodio Petrinju, Glinu i Sisak.
– Ovaj jedinstveni spomenik bit će u fokusu obnove naših konzervatora i restauratora, a obnavljat će se i crkva sv. Marka koja je također djelomično izvan funkcije, a to je jedan od najpoznatijih simbola Zagreba i ima posebno mjesto u srcu svih Hrvata – rekao je Plenković.
Premijer je izvijestio i da su na zgradi Hrvatskog sabora obavljeni hitni radovi koji su omogućili da u sigurnosnom pogledu zgrada bude funkcionalna, a u prvoj fazi restauracijski radovi financirat će se iz sredstava europskog Fonda solidarnosti. Arheološka istraživanja u dvorištu Banskih dvora, na oko 500 četvornih metara prostora, dokazala su kontinuitet života na tom prostoru Gradeca od čak tri tisuće godina.
– O tome svjedoče prapovijesni objekti iz razdoblja starijeg i mlađeg željeznog doba, što upućuje na postojanje velikog i važnog prapovijesnog naselja na ovome mjestu – rekao je Plenković i dodao da je u planu gradnja multifunkcionalne dvorane na natkrivenom sjevernom dijelu dvorišta.