Godine 2013. švicarska kolonijalna velesila pomoću afričkih vojnika vodi stoljetni rat u kojem nema pobjednika. Njemački cepelini bombardiraju centar moći Švicarske Sovjetske Republike duboko u alpskom planinskom masivu. Ovo je priča jednog od brojnih Afrikanaca u redovima švicarske vojske o njegovoj potrazi za misterioznim odmetnikom Brazhinskim, koji nikako da poprimi opipljive konture.
Christian Kracht opisao je svijet u kojem su civilizacija, međuljudska bliskost i tehnološki napredak na zalazu, pronalazeći poetičnost u najokrutnijim pejzažima, u kojima i snijeg miriše na željezo. Atmosferična slika kraja jedne civilizacije i naših vlastitih utopija vodi nas u alternativnu budućnost naše povijesti. Ovim romanom Christian Kracht ispisao je jednu od najzačudnijih i najfascinantnijih knjiga desetljeća.
Christian Kracht (1966.) jedan je od najkontroverznijih švicarskih pisaca i intelektualaca današnjice, čija su djela prevedena na 15 svjetskih jezika. Kultni status stekao je inovativnim romanima Faserland i 1979, premašujući žanrove u koje ga kritika pokušava smjestiti. Kozmopolit i samozatajni reportažni pisac s trenutačnom adresom u Buenos Airesu školovao se u Njemačkoj, Kanadi i SAD-u.
Krachtovi karakteristični jasni opisi i minimalizam nepogrešivo ocrtavaju pamtljive i opipljive slike, a kao vrhunski estet potvrdio se i posljednjim, antiratnim romanom Ja bit ću tu, na suncu i u sjeni, u kojem je opisao "stravičnu i sveobuhvatnu dekadenciju duha".
Novela media i Vecernji.hr ovom prilikom daruju po primjerka antirantnoga Krachtovog romana Tereziji Benčević iz Podcrkavlja, Zdravku Živkoviću iz Slavonskog Broda i Mirjani Pihar iz Velike Gorice.