Čini se da dosad prevladavajuće uvjerenje da je vlasnica “Mona Lise među vaginama” Irkinja Joanna Hiffernan, nakon 150 godina odlazi u povijest.
Sudeći po novoj knjizi francuskog povjesničara Claudea Schoppa “Les Dumas: Bâtards magnifiques”, gotovo je sigurno da je vlasnica vagine s čuvene slike “Porijeklo svijeta” utemeljitelja realizma Gustava Courbeta iz 1866., pariška plesačica Constance Queniaux. Schopp je na dokaz naišao proučavajući za svoju knjigu pisanu korespondenciju između pisaca Alexandrea Dumasa i George Sand u kojoj razmjenjujući mišljenja o “Podrijetlu svijeta” izravno ukazuju na to da je za nju pozirala plesačica iz pariške opere.
U jednom spornom pasusu teksta u kojem se spominje “impresivan intervju gospođice Queniaux iz pariške opere”, Schopp je uspoređujući svoju prepisanu kopiju s originalom pisma koje se čuva u francuskoj Nacionalnoj biblioteci, utvrdio pogrešku u transkripciji u riječi “intervju” koja je u originalu “interijer” ili u slobodnom prijevodu “intiman prostor” dotične gospođice. Njegovo otkriće potvrdila je i ravnateljica povijesnog odjela biblioteke, Sylvie Aubenas rekavši da je gotovo 99 posto sigurna da je Queniaux pozirala za tu sliku.
U prilog toj tvrdnji ide i činjenica da je tada 34-godišnja Queniaux u vrijeme nastanka slike bila ljubavnica otomanskog diplomata Halila Şerifa Pashe zvanog Khalil Bey koji je za svoju zbirku erotike i naručio od Courbeta sliku. Navodno ju je čuvao iza grimizne zavjese i na druženjima diskretno pokazivao prijateljima. Identitet žene čija je vagina na slici, prema nekim navodima, kasnije je namjerno zataškan jer je Queniaux s vremenom postala dio pariške društvene elite i poznata filantropkinja pa joj nije trebala mrlja u životopisu.
I prije tog otkrića likovne kritičare i povjesničare umjetnosti zbunjivalo je prijašnje uvjerenje da je crvenokosa Joanna Hiffernan, Courbetov model i ljubavnica njegova prijatelja slikara Jamesa Whistlera, žena sa slike. Njezina vatrenocrvena kosa nije im bila u skladu s tamnosmeđim pubičnim dlačicama dame sa sporne slike. Sada mogu predahnuti, iako, rasprava se nastavlja pa postoji dobar dio onih koji odbijaju otkriće prihvatiti kao istinu. Postoje čak i oni koji i danas vjeruju u teoriju da je Courbet i sam ljubovao s Hiffernan, djevojkom svojeg prijatelja, te da je odrezao dio slike eksplicitnog portreta na kojem je vidljiva i glava modela kako bi je poštedio društvenog skandala. Riječ je o 19. st., kada je tako radikalno poziranje bilo potpuno neprihvatljivo. Ta teorija slikareve autocenzure nikada nije dokazana.
Što se tiče same slike, kao što smo naveli, isprva se nalazila u erotskoj kolekciji slika ambasadora Osmanskog Carstva Halila Şerifa Pashe. Nakon njegova kockarskog bankrota zanemarivana je i često mijenja vlasnike dok je mađarski kolekcionar Ferenc Hatvany nije kupio 1910. i odnio u Budimpeštu. Potkraj Drugog svjetskog rata Crvena armija ju je konfiscirala zajedno s cijelom Hatvanyovom kolekcijom. Kako je Hatvany kanio emigrirati iz zemlje, vlasti su mu dopustile da otkupi jednu svoju sliku i on je odabrao upravo “Porijeklo svijeta” te ju je odnio u Pariz.
Godine je 1955. dospijeva u ruke psihoanalitičara Jacquesa Lacana koji je kupuje za svoj dom u Guitrancourtu. Nakon njegove smrti 1981., francusko ministarstvo gospodarstva i financija dogovara da se njegovim nasljednicima otpiše porez na ostavštinu za prijepis slike državi (prema zakonu Dation en paiement), što je i ostvareno 1995. Danas se slavno djelo nalazi u Musée d’Orsay u Parizu i što je najbolje još uvijek šokira i poziva na cenzuru, pa čak i moderni Facebook koji ju je početkom ove godine označio kao nepoćudnu i zabranio njezino objavljivanje u svojoj virtualnoj zajednici.
u pm