OSIJEK

Otvaranje spomen-sobe Juliju Njikošu u Muzeju Slavonije

Foto: arhiva vl
Otvaranje spomen-sobe Juliju Njikošu u Muzeju Slavonije
21.10.2011.
u 12:35
Bio je melograf i muzikolog, zapisao je oko četiri tisuće narodnih pjesama, kola i poskočica, kao i priča iz narodnog života, a njegovu ostavštinu muzeju je donirala njegova udovica Vera Svoboda
Pogledaj originalni članak

Muzikolog, skladatelj, melograf, dirigent i glazbeni kritičar i novinar Julije Njikoš u subotu 22. listopada u 17 sati dobit će spomen-sobu u Muzeju Slavonije u Osijeku. Na svečanom otvaranju ondje će se prvi put javno prezentirati ostavštinu koju je donirala njegova udovica, glazbena umjetnica Vera Svoboda.  Rođeni Osječanin  Julije Đula Njikoš (1924.-2010.) u 70-godišnjem umjetničkom i znanstvenom radu ostvario je veliku karijeru i svrstao se u plejadu velikana tamburaške glazbe uz Paju Kolarića, Franju Kuhača i Josipa Andrića. 

Iako je više od 40 godina živio u Zagrebu, svu svoju preokupaciju i stvaralačku inspiraciju vezao je uz Osijek i Slavoniju, kojoj je darovao najveći dio znanja i umijeća, stvarajući vrijedna i zapažena djela. Iako je skladao brojna djela za tamburaške orkestre, čiji je opus tematski najčešće vezan uz Slavoniju, nije bio prepoznatljiv samo kao skladatelj. Bio je melograf i muzikolog, zapisao je oko četiri tisuće narodnih pjesama, kola i poskočica, kao i priča iz narodnog života. Svoj muzikološki rad objavio je u desetak knjiga u kojima je hrvatsku kulturnu baštinu očuvao za buduća pokoljenja. Bio je i glazbeni kritičar, a posebice vrsni dirigent tamburaških orkestara. Njegova težnja za afirmacijom tamburaške glazbe učinila ga je osnivačem Tamburaškog orkestra Radio Osijeka, jedan je od osnivača Festivala hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku, Slavonskog tamburaškog društva Paje Kolarića i Hrvatskog tamburaškog saveza u Osijeku te glavni urednik Glasila za promicanje tamburaške glazbe Hrvatska tamburica.

Za dugogodišnji rad na sakupljanju i proučavanju narodnog blaga Slavonije, za razvoj glazbene kulture te očuvanje narodne baštine dodijeljena su mu mnogobrojna priznanja i nagrade.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.