Nakon što je tijekom Prvog svjetskog rata napustila svoje Amazonke i Temiskiru kako bi pošla za voljenim Steveom te čovječanstvu donijela mir, Diana ostaje u vanjskom svijetu. Naravno, kao Wonder Woman, superjunakinja čije je poslanje čuvati nedužne i donositi pravdu, makar i u situacijama koje nisu globalnih razmjera (kao, recimo, sprečavanje pljačke u šoping-centru s početka filma). Ovaj put s Dianom se susrećemo u hektičnim, užurbanim i ludim osamdesetima. Ona je kontrast svemu tome: smirena je, decentna, odmjerena, profinjena, tiha, tajanstvena, povučena. Ipak, u očima drugih, čak bez trunke bahatosti, ona je samouvjerena, nedostižna, emancipirana i moćna žena. Najviše joj se divi Barbara, kolegica s kojom radi u Smithsonian institutu, a koja je tipičan primjer nesigurne štreberice dobrog srca koju nitko (osim Diane) ne primjećuje. Njih dvije još se više zbliže kada u institut pristigne tajanstveni kamen koji treba analizirati za FBI. Riječ je o Dreamstoneu, kamenu koji prema drevnoj predaji ispunjava želje. Ne znajući da je to istina, obje su poželjele ono za čim najviše žude: Diana da bude sa Steveom, a Barbara da bude samouvjerena i posebna kao Diana. Uskoro će im se želje ostvariti, a pravi zaplet počinje kada se pohlepni biznismen Maxwell Lord domogne kamena i kada poželi da on sam postane Dreamstone. Kada otkriju što se događa, Diana i Steve uz Barbarinu istraživačku pomoć svim silama nastoje obuzdati Maxwella, kojemu moć kamena, koju je preko noći dobio, postaje previše. To ga, naravno, ne sprečava da grabi još i da ne staje na putu prema poziciji prvog (i jedinog) čovjeka u svjetskoj naftnoj industriji. Međutim, uskoro im postaje jasno da će kamen/Maxwell svakome ispuniti želju, ali i uzeti mu nešto drugo iz života. U Dianinu slučaju to je njezina snaga. Dakle, ili će svijet propasti zbog velikog rata pokrenutog pohlepom, a Diana će ostati sa Steveom, ili će se odreći svoje želje i spasiti čovječanstvo. Naravno, ni u jednom trenutku u filmu nije dvojbeno što će se dogoditi, a nažalost nije dvojbeno ni s koliko patetike će se to dogoditi. Dok je „Wonder Woman“ bio superherojski film pun akcije, koji je k tomu tako lijepo upoznao DC fanove s pravom superherojskom snagom – onom ženskom, u „Wonder Woman: 1984“ ne samo da manjka akcije koju iziskuje ovaj žanr, nego film opasno i previše koketira sa elementima sapunice. Bolivudski duge patetične scene, iritantno sladunjavi dijalozi između Diane i Stevea, pa čak i pojeftinjen i neuvjerljiv odnos između Maxwella i njegova sina čine da se ionako dugih dva i pol sata filma otegnu u vječnost. Ako se svemu tome doda redateljski „bućkuriš“ u koji je uvedena i nafta, i Bliski istok, i Kina, i Rusija i nuklearno oružje, onda ova vječnost od filma zbilja postaje agonija. Akcija, SAD, 151 min Režija: Patty Jenkins Glumci: Gal Gadot, Pedro Pasca1. Wonder Woman 1984 (Cinestar)
Martha se odlučuje poroditi u toplini svoga doma. Nakon mučnog poroda, koji traje prvih pola sata filma i koji je bez sumnje jedno od najnapetijih filmskih otvaranja, njezina djevojčica umire. Država podiže optužnicu protiv babice, a film, osim procesa suđenja, više prati putovanje majke i njezina partnera kroz gubitak, bol, ljutnju, tragediju, a na kraju i međusobno otuđivanje. Drama, Kanada, 126 min Režija: Kornél Mundruczó Glumci: Vanessa Kirby, Shia LaBeouf2. Krhotine žene (Netflix)
Snimljen po uzoru na istoimeni kazališni komad, film odiše teatarskom atmosferom. Radnja je smještena u dvadesete godine prošlog stoljeća i prati proces snimanja ploče osebujne dive Ma Rainey, kao i kulminaciju razmirica između članova benda. Osim što je u filmu lako uživati zbog zvuka starog deep bluesa, tome pridonose i odlična gluma, šminka i iznenađujući zapleti. Glazbena drama, SAD, 94 min Režija: George C. Wolfe Glumci: Viola Davis, Chadwick Boseman3. Ma Rainey: Majka bluesa
George Clooney odlučio se nakon „Gravitacije” vratiti u svemir kao dobar glumac i osrednji redatelj. Počevši s Cuarónovom „Gravitacijom“, preko Nolanova „Interstellara“ do „Marsovca“ Ridleyja Scotta, ljubitelji svemira imali su tri godine priliku uživati u sjajnim filmovima s potpisima velikih redatelja. Oni koji od ovog filma očekuju nešto što bi bilo na tragu ovog ZF trolista, ostat će razočarani. ZF drama, SAD, 118 min Režija: George Clooney Glumci: George Clooney, Felicity Jones4. Ponoćno nebo (Netflix)
Redatelj hvaljenog ruskog filma “Beanpole” Kantemir Balagov režirat će toliko iščekivanu HBO-ovu adaptaciji popularne videoigre “The Last of Us ”, no ostali detalji – tko će igrati glavne uloge i kada će zapravo serija stići na mrežu – nisu poznati. Prema svemu sudeći, radnja serije pratit će originalnu videoigru: 20 godina nakon što je moderna civilizacija uništena, okorjeli Joel angažiran je da prokrijumčari Ellie, 14-godišnju djevojčicu, iz ugnjetavačke karantenske zone. Ono što počinje kao mali i lagan posao ubrzo postaje brutalno, ali i srceparajuće putovanje, jer njih dvoje moraju prijeći cijelu Ameriku, a ujedno ovise jedno o drugome. Inače, nastavak igre “The Last of Us Part II” također je postao hit nakon što je prodan u više od 4 milijuna primjeraka tijekom prvog vikenda, a dobio je i sjajne recenzije kritičara, tako da zanimanje za seriju raste.
Hollywoodski filmski magazin Variety objavio je predikcije za nominacije za ovogodišnji Zlatni globus, čija će se dodjela održati 28. veljače, a ne u siječnju kao što je bilo prvotno planirano. Tako kritičari Varietyja među pet najizglednijih drama koje bi se mogle naći u nominaciji ističu sljedeće filmove: ”Čikaška sedmorka”, “Nomadland”, “Mank”, “One Night in Miami” i “The father”. U drugom redu su filmovi koji također imaju prilike biti nominirani: ”Ma Rainey: Majka bluesa”, “Judas and the Black Messiah”, “Da 5 Bloods”, “Promising Young Woman” i “News of the World”. Među stranim filmovima najbolje kotiraju “Minari”, “Život je pred tobom”, “Another Round”, “I Carry You With Me” i “La Llorona”.Cinemania
