Pavličić, Paljetak i Aralica – Pobjednici 49. natječaja za kratku priču

Četrdeset deveti natječaj Večernjeg lista za kratku priču Ranko Marinković obilježili su akademici. Kako je to na svečanoj dodjeli u hotelu Esplanade glasno primijetio i negdašnji urednik Večernjakove kulturne rubrike Milan Ivkošić, predsjednik žirija je akademik, a i trojica dobitnika nagrada su redom akademici.

I akademici pišu priče

I doista. Predsjednik žirija bio je akademik Milivoj Solar, dobitnik prve nagrade akademik je Pavao Pavličić, druge akademik Luko Paljetak, a treće akademik Ivan Aralica. Među kandidatima za nagrade bio je još jedan akademik, i to prozaik najvišeg kalibra Slobodan Novak. Pavličić je nagrađen za priču “Ugovor s Viragom”, Paljetak za “Noge gospođe Agneze”, a Aralica za “Salo”. Prva nagrada dobitniku donosi 20.000 kuna, druga 8000, a treća 5000 kuna. Solar je Pavličićevu priču nazvao antologijskom, jer ima sve elemente koje kratka priča mora imati, a to je izvrsna ekspozicija, gotovo pa kriminalistički zaplet, napeti rasplet i dvostruku poantu o naivnosti obrazovanih ljudi, ali i o maloj zlobi koja se može pretvoriti u veliku tragediju. I Paljetka je Solar nazvao majstorom kratke priče koji je izvrstan i promatrač i pripovjedač, dok je za Aralicu rekao da je dokazao da se i od parabole može napraviti kratka priča.

Ako je sve umjetnost, onda ništa nije umjetnost, tvrdi Solar

– Kratka priča je zahtjevan žanr. Nije lako napisati dobru kratku priču, kao što nije lako napisati lirsku pjesmu. Treba napisati puno stihova, a rijetko koji uspije. Tako se i kratka priča mora dogoditi. Žiriju je uvijek teško. No, pitanje izbora je ključno pitanje. Ako je sve vrijednost i ako je sve umjetnost, onda ništa nije umjetnost – poučio je prisutne akademik Solar. Uz njega, ove su godine u žiriju bili i Helena Sablić Tomić, Julijana Matanović i Bojana Radović, te “vječni” selektor i osnivač natječaja Tomislav Sabljak, koji se u godini jubileja prisjetio početaka natječaja.– Početkom šezdesetih godina, mi mladi literati inicirali smo objavljivanje kratkih priča u novinama. No, tada nije bilo domaćih kratkih priča, pa smo objavljivali strane, i to u prijevodu Cvitana, Šoljana, Slamniga, Donata...Bili su to autori kao što su to Solženjicin i Hamsun, ali i klasici poput Čapeka i Čehova.

Da nije bilo Večernjeg lista, svoje kratke priče ne bi napisali Vjekoslav Kaleb, Mirko Božić, Živko Jeličić... No, središnja ličnost natječaja ipak je Ranko Marinković, po kojem je natječaj i dobio ime, a koji je bio dugogodišnji predsjednik žirija. Hvala Večernjem listu što nije ugasio tu tradiciju, iako znamo da su otpori prema tradiciji uvijek veliki – rekao je Sabljak koji priprema knjigu o pedeset godina Večernjakove priče kojoj je naslov “50 godina, 50 priča” dao direktor sadržaja Večernjeg lista Dražen Klarić.

I države traju manje

– I mnoge države na ovim prostorima traju manje od pola stoljeća.

Stoga ne čudi da je Večernji list ovu godinu nazvao godinom kratke priče. Zahvalni smo što su se pokroviteljstva nad jubilejem prihvatili HAZU i Ministarstvo kulture – istaknuo je Klarić. Glavni urednik Večernjeg lista Goran Ogurlić rekao je da se dnevne novine i kratka priča vole, te da se nada da će ovaj natječaj trajati još pedeset godina. A u publici je bila i negdašnja urednica kulture Večernjeg lista Branka Primorac koja se uz Ogurlića izborila za povratak kratke priče u tiskani dio Večernjeg lista.

>>Ovdje pročitajte sve kratke priče