Njegova je pojava legendarna, dok u odijelu i s crnim šeširom hoda oko svog poznatog stroja za izume koji proizvodi karakteristične, svima drage zvukove. A onda kapne kap ili dvije iz epruvete i jednostavno učini svijet boljim mjestom. Teško se u povijesti crtanog filma može pronaći tako dobroćudan i svima drag lik kao što je – profesor Baltazar. Prvi filmovi o genijalnom znanstveniku nastali su prije 50 godina, a u povodu jubilarne obljetnice, sutra će se javnosti prikazati potpuno nova sedmominutna epizoda crtića koji je s vremenom postao puno više od televizijskog proizvoda. Profesor Baltazar je fenomen.
Potpuno autentično
Priča o ovoj humorističnoj seriji za djecu počinje 1967. godine u Zagreb filmu, u jednoj od vodećih producentskih kuća za animirane filmove u Europi. Otac genijalnog znanstvenika poznati je hrvatski autor Zlatko Grgić koji je došao na ideju stvaranja filma o profesoru koji čini dobro i pomaže ljudima u njihovom svakodnevnim problemima. Tako je prva epizoda serije nastala kao zaseban film koji se još nije ni zvao Profesor Baltazar. Kratkometražni se film, umjesto toga, zvao “Izumitelj cipela” i u njemu je sam profesor nešto drugačije izgledao.
– I legendarni stroj tada je bio jedan obični sanduk s gumbićima i lampicama, ali priča je bila zgodna – prisjećaju se autori originalne serije u dokumentarnom filmu o počecima Profesora Baltazara koji je Zagreb film snimio prije nekoliko godina. Grgić je s “Izumiteljem cipela” potom išao na festival u Rumunjskoj, a tamo je crtić toliko sve oduševio da nije samo dobio nagradu nego su producenti predložili da se napravi cijela dječja serija.
– Grgić se isprava uplašio jer je to ipak bilo 13 filmova na godinu. To prelazi bilo koga, osim ako je uhodana i velika ekipa – govori ekipa u dokumentarcu. Na Baltazaru je radilo oko 20 ljudi, među kojima su najpoznatiji Zlatko Bourek, Boris Kolar, Tomica Simović i Ante Zaninović. Ekipa je, prisjećaju se, na scenarijima radila do kasno, kad bi već cijeli Zagreb film bio zatvoren, a često su zajedno išli na izlete kako bi osmišljali priče. U tome su, priznaju, uživali te je u konačnici nastalo 38 epizoda legendarne serije u tri sezone. Već su originalni autori bili svjesni da je tema o profesoru Baltazaru vječna, a europski su pedagozi o toliko pozitivnom crtiću bez nasilja imali samo riječi hvale. Stoga ne čudi da je Profesor Baltazar kao jedan od najistaknutijih produkata Zagrebačke škole animiranog filma doživio golem uspjeh i izvan granica. Bio je omiljen u Europi, a posebno je velik uspjeh doživio u skandinavskim zemljama gdje je i dandanas ostao jedan od najpoznatijih crtanih filmova.
– Svi su ga voljeli, no kod kuće su nas, doduše, u to vrijeme pitali kako jedan lik može biti toliko pozitivan ako nije član Partije. Unatoč tome, nitko se nije ideološki miješao u izradu Baltazara jer mu se uistinu ništa nije moglo prigovoriti – prepričavaju anegdotu u dokumentarnom filmu originalni autori. Još je jednom kasnije, 70-ih godina, druga ekipa pokušala napraviti četvrtu sezonu, no ona se ne ubraja u originalnu trojku. Zato je publika sada, nakon 50 godina, konačno dočekala novu epizodu. Zove se “Augustova treća sreća”, a nostalgičare će razveseliti što je potpuno autentična.
– Nije to projekt od jučer. Mi to planiramo već 10 godina, no trebala nam je dozvola originalnih autora. Dobili smo je tek kada smo zajamčili da će se napraviti uistinu autentičan nastavak te da se radi samo na pozitivnoj popularizaciji profesora Baltazara – objašnjava Renata Brkić iz Ultra linka koji je danas nositelj prava na Baltazara. Za njegovu se popularizaciju danas organiziraju manifestacije poput Znanstvenog piknika, a štampat će se i markica s njegovim likom, no vrhunac je ipak stvaranje nove epizode iza koje stoji studio Diedra. Dino Krpan je scenarist i izvršni producent, Siniša Mataić je glavni animator, Vjeran Šalamon je kompozitor, a Krešimir Mikić narator. Producentice su Renata Brkić i Tajana Jakšić iz Ultra linka, a film je sufinanciran sredstvima državne potpore koja dodjeljuje Hrvatski audiovizualni centar .
– Za nas je bilo je uistinu jedinstveno iskustvo raditi Profesora Baltazara s obzirom na to da je to lik uz koji smo svi odrasli – govori Dino Krpan i objašnjava da se radilo tehnikama koje su već zaboravljene kako bi se postigla autentičnost. Autori su, naime, inzistirali da crtić ne bude u 3D tehnologiji, a kako bi se dobio isti vizualni efekt, minimalno se koristilo računalo.
– Pozadina se slikala na akvarel papiru što je danas uistinu rijetkost, a i glazba nije kompjuterizirana, nego je snimljen bend. Također, i svi ostali zvukovi su autentični – ističe Krpan te dodaje kako im je pri izradi uzor bila originalna prva sezona. Stoga je najveća vrijednost novog filma što se redateljstva odlučio prihvatiti jedan od članove originalne ekipe, danas 86-godišnji Boris Kolar. Mlađoj je generaciji bila velika čast raditi s njima, a on nam kaže kako je zadovoljstvo bilo obostrano.
– Što se tiče novog “Baltazara”, naravno da sam sretan, posebice zato što sam upoznao sjajnu ekipu, pa završen pilot-film izgleda odlično! A za druge filmove – možda se jednom dogodi…? – ističe Kolar.
Izum za 50 godina
Kako izgleda novi Baltazar, javnost će moći vidjeti sutra na Zrinjevcu koji će već od 16 sati postati Baltazargrad u kojem će se izrađivati baltazarske medalje i vjetrenjače, gledat će se predstave, održat će se znanstvene radionice i škola animiranog filma, ali će se i uživati u plesu i igri… Također, u suradnji sa Zagreb filmom, emitirat će se stare epizode ove popularne serije, a onda u 18.30 sati slijedi i gledanje dokumentarnog filma “Profesor Baltazar”. Vrhunac programa bit će u 19.30 kada se očekuje svečana premijera novog filma u glazbenom paviljonu na Zrinjevcu. Iako se još ne smije otkriti radnja epizode, svi će zasigurno biti oduševljeni kada otkriju kakav je izum profesor Baltazar osmislio za 50. obljetnicu svog djelovanja i kada se centrom Zagreba prolomi poznata melodija: “Bal-Baltazar, Bal-Baltazar, Baaaaltaaazaaar…”
Eto nisu Baltazaru prigovarali kako je crnokošuljaš