izložbe na otvorenom

Portret Ivana Meštrovića “gleda” svoju skulpturu ispred Umjetničkog paviljona

19.07.2021.
u 10:08
Skulptura “1901. – 1907.” Kažimira Hraste od željeza i stakla poznata je još i kao "Portret Ivana Meštrovića".
Pogledaj originalni članak

Ciklus Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona, nastao prema ideji ravnateljice Jasminke Poklečki Stošić da usprkos zatvorenom Paviljonu koji je stradao u potresu izložbenu djelatnost održi živom, ide dalje.

Ovih dana na stubama Paviljona postavljen je rad kipara Kažimira Hraste, skulptura “1901. – 1907.” iz 2016., poznata i kao Portret Ivana Meštrovića. Načinjena je od željeza i stakla, a predstavlja hommage Meštroviću i njegovim formativnim secesijskim godinama provedenima u Beču. Nastala je kao site specific skulptura za izložbu u Splitu, a sada je prvi put izložena u Zagrebu. Na ovoj lokaciji postoji i dodatna simbolika, jer sa stubišta Paviljona Meštrovićev portret ‘gleda’ prema spomeniku Andriji Meduliću koji se nalazi ispred Paviljona, a djelo je ovog kipara. Ovom kustoskom odlukom naglašava se čin posvete umjetničkim prethodnicima kao i ključna uloga Paviljona u povezivanju tradicije i suvremene umjetničke produkcije, pojasnili su nam.

Hraste je inače kipar vođen radošću življenja čije djelo odlikuju dijalog tradicije i suvremenosti te arhitektonski pristup građenju skulpture.

– Sjećam se kao da je bilo jučer kad mi je otac donio monografiju Duška Kečkemeta o Meštroviću. Imao sam 12 godina i meni je to bilo nešto nadnaravno. Bio sam uvjeren da nema kiparstva koje je veće od Meštrovićeva. Život je, evo, htio da dobijem priliku odgovoriti na tu svoju sliku iz djetinjstva, pola stoljeća kasnije skulpturom, svojim djelom zaokružio sam taj svoj dječački impuls i nadrastao ga – rekao je Hraste svojedobno medijima prije postavljanja ovog djela u Splitu.

Kažimir Hraste rođen je 1954. u Supetru na otoku Braču. Kiparstvo je diplomirao na ALU u Zagrebu, a 1984. završio je poslijediplomski studij kiparstva u Ljubljani. Jedan je od osnivača Umjetničke akademije u Splitu gdje je zaposlen kao redoviti profesor na Odjelu kiparstva. Član je HAZU od 2012. godine. 

USUSRET VELIKOM KATOLIČKOM BLAGDANU

Simona Mijoković: 'Djed Božićnjak' sotonsko je djelo, a svoju djecu ne darujem na dan Božića

- Moja djeca ne vjeruju u postojanje "Djeda Božićnjaka". To je sotonsko djelo i sigurno znam da svoj život, roditeljstvo i odgoj želim graditi na stijeni Isusa. Ta stijena neće se nikada srušiti. A kada je nešto sagrađeno na pijesku, na lažima, kad tad će se srušiti. Moja djeca znaju da je "Djed Božićnjak" lažac i da ne postoji. On je čak i kradljivac, uzima sve ono što Božić uistinu jest, rođenje Isusa Krista. Uzima kroz nametnutu kupovinu, a što je lažni privid sreće - istaknula je za Večernji list Simona Mijoković.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.