Slavni i u Hrvatskoj omiljeni norveški književnik Jo Nesbø proteklih je pet dana boravio u Hrvatskoj kao gost svog ekskluzivnog izdavača Fokus komunikacija. Prije Zagreba gdje se s publikom družio u impresivnoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (u kojoj je neformalno sjeo na kauč, i to bez cipela kako bi ga vidjela i djeca iz udaljenijih redova) Nesbø je bio u Splitu gdje je pred pet stotina ljudi okupljenih u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika puna dva sata govorio o svojim posljednjim knjigama. Prvenstveno su tu dvije zbirke priča "Stručnjak za ljubomoru i druge priče" i "Otok štakora i druge priče" koje su objavljene i u Hrvatskoj. Te koronom aktualizirane priče norveškog proznog majstora izazvale su veliki interes i publike i kritike, a po njima se već pripremaju i filmski i drugi projekti.
Posljednji put Nesbø je bio u Zagrebu prije četiri godine, kada je 2018. predstavljao svoj neobični roman "Macbeth", svojevrsnu adaptaciju poznate i krvave Shakespeareove tragedije nastale po narudžbi u sklopu jednog većeg međunarodnog projekta. Tada se Nesbø družio s brojnom publikom u kazalištu Gavella (kada ga je šarmantno propitivala glumica Bojana Gregorić Vejzović) i u simpatičnom Kulturnom centru u Mesničkoj ulici gdje je imao susret s najvećim obožavateljima koji su ga mogli pitati doslovno što su htjeli. I za tog je hrvatskog posjeta iskoristio svaki slobodni trenutak za penjanje po hrvatskim brdima i planinama, baš kao i ove godine kada je pod paskom svojih dugogodišnjih prijatelja iz HGSS-a osvajao prilično surova brda iznad grada Omiša, koji bi se mogao naći u nekim njegovim budućim proznim uracima. Za ranijih se posjeta okušao i na pitomom Marjanu te uvijek atraktivnoj Paklenici, a čini mi se da je jedne godine bio i na Kalniku, ne tako daleko od Zagreba. Nesbø upravo piše i knjigu o penjanju, doduše ne i po hrvatskim planinama.
Za boravka u Zagrebu pristupačni Nesbø je kao veliki ljubitelj nogometa i nesuđeni nogometaš posjetio i Dinamo i Dinamov stadion koji na njega baš i nije ostavio prejak dojam te ga je simpatično nazvao "ružnim stadionom s velikom osobnošću". Malo je i pucao po golu, a upoznao je i sadašnjeg Dinamova trenera Antu Čačića. Od kluba je dobio i prigodni poklon. Kao dječak imao je šanse i želje da se nogometom bavi i profesionalno, ali je od toga odustao zbog ozljede pa se nakon uredskih avantura bacio na pisanje, što mu je i bila neskrivena životna želja. Živjeti od pisanja i za pisanje.
Trenutačno je norveški autor bestselera, koji je zbog pandemije također bitno smanjio svoje aktivnosti i putovanja, zabavljen puštanjem pred publiku novog romana o svom najglasovitijem liku, neobičnom detektivu Harryju Holeu koji u svijetu ima doista brojne poklonike, možda i zato što je i više nego nesavršen. Uostalom, da Hole nije tako popularan, ne bi norveški autor bio među književnicima koji su prodali čak pedeset milijuna primjeraka svojih doista brojnih naslova (samo knjiga o Holeu ima dvanaest), i to prevedenih na više od pedeset jezika. A što se tiče novog romana, svojoj je vjernoj hrvatskoj publici otkrio da će se radnja odvijati u Los Angelesu, gdje će Hole živjeti kao beskućnik koji se opija, a onda susreće i ostarjelu bivšu glumicu koja ga prihvaća kao neku vrstu eskorta. No nakon Kalifornije Hole se ipak vraća u Oslo, na dobro poznati teren...
S Nesbøom, koji je bio hladan kao špricer, kratko smo razgovarali u hotelu Esplanade, odakle je jurio na avion. Postavio sam mu i škakljivo pitanje na temu njegove obitelji i njihove uloge u Drugom svjetskom ratu kada mu se otac borio protiv Staljinovih trupa u vrijeme kada je Norveška bila okupirana, ali i o tome osjeća li se kao masovni ubojica, naravno, u metaforičkom smislu jer u svojim brojnim kriminalističkim romanima uporno ubija vlastite likove. No moj prastari novinarski diktafon neke je dijelove razgovora snimio iznimno loše pa se nisam usudio improvizirati književnikove odgovore. Za to ćemo ipak pričekati neki njegov novi dolazak u Hrvatsku kojoj se uvijek rado vraća, kao gotovo nijedan slavni suvremeni pisac.
Kako to da ste se odlučili pisati i kratke priče koje su nedavno objavljene i u Hrvatskoj?
Kratke priče pišem već odavno i to za mene nije nikakva novost. Svoje sam pisanje i počeo kratkim pričama, ali to su doista bile kratke priče od tek nekoliko redaka. Uostalom, takvi su i tekstovi za moj bend. I oni su svojevrsne kratke priče. Još sam negdje 2000. godine u Norveškoj objavio zbirku kratkih priča, ali to je bilo na mojim počecima pa taj podatak baš i nije poznat. Tada još nisam bio prevođen kao danas. Kratkim pričama bavim se i u školi pisanja.
Je li vaš roman "Macbeth" (pisan po Shakespeareovoj tragediji) bio uspješan?
Mislim da je bio uspješan, reakcije su bile dobre. No to bi trebalo pitati i moje agente koji imaju podatke o tome. To je pitanje za njih. Ja ne znam točno u koliko je primjeraka prodan jer se time ne stignem baviti. Time se bave drugi ljudi. A i taj "Macbeth" bio je dio jednog šireg projekta.
Kako ste vi proveli ovo koronsko vrijeme? Jeste li imali više vremena za pisanje ili ste poput mnogih pali u depresiju jer su putovanja bila ograničena ili onemogućena?
Imao sam svakako više vremena za pisanje, a manje vremena za putovanja i za nastupe.
Što je vama osobno Harry Hole, vaš najpoznatiji lik iz brojnih krimića? Jeste li prijatelji, je li vam on možda nešto poput roditelja...?
Mnogi postavljaju to pitanje. Česta su i pitanja je li Harry Hole moj alter ego. Između nas ima nekih sličnosti, možda ne u vanjštini, ali u nutrini, ali on ipak nije moj alter ego. Možda je najbolje reći da mi je prijatelj. Uostalom, dobro se poznajemo.
Je li gotova nova knjiga iz ciklusa o Holeu koja se s nestrpljenjem iščekuje i koju se najavljivali na susretima s publikom u Splitu i Zagrebu?
Knjiga je gotova, pročitana je nekoliko puta i spremna je za objavu, vjerojatno još i prije ovog ljeta, možda čak i krajem mjeseca.
Jeste li u kontaktu s još jednim poznatim norveškim piscem, Karlom Oveom Knausgårdom koji u Hrvatskoj također ima brojne poklonike?
Jesam, svakako, mi smo u kontaktu. Planiramo i neke zajedničke nastupe na festivalima, konzultiramo se i u vezi nekih njegovih izdavačkih projekata. On je doista odličan pisac.
Ne znam jeste li ste čitali njegov novi roman "Jutarnja zvijezda" i zapazili da i u njemu ima elemenata kriminalističkog romana?
Tih elemenata bilo je i u nekim ranijim njegovim djelima.
Norveška nije velika zemlja, ali ima doista jako puno svjetski poznatih suvremenih pisaca, poput vas ili spomenutog Knausgårda. Koja je tajna tog globalnog uspjeha?
Doista ne znam odgovor na to pitanje. To možda i nije najbolje pitanje ili možda uopće nije pitanje za pisce. Prije je to pitanje za izdavače, a najviše je to pitanje za ljude koji čitaju knjige.
Prošle ste godine nastupili u Edinburghu na diskusiji s aktivisticom Gretom Thunberg na temu klimatskih promjena i klimatske krize u svijetu. Jesu li za našu civilizaciju danas opasnije klimatske promjene ili rat poput ovoga u Ukrajini ili ratova u Sudanu, u Aziji..?
Ne osjećam se uopće kompetentnim odgovoriti na ovo pitanje. Ne mogu ja odrediti koji je svjetski problem broj jedan, koji broj dva ili broj tri. Ne mogu rangirati te velike probleme.
Norveška graniči s Rusijom. Koliki je strah u Norveškoj od vašeg susjeda?
Strah sigurno postoji. I naše susjedne zemlje poput Švedske i Finske danas razmišljaju o ulasku u NATO radi svoje sigurnosti.
Je li Putin danas ono što je nekada bio Staljin?
Ne znam zašto njih uopće uspoređivati i stavljati u isti kontekst. Staljin je Staljin, a Putin je Putin.
Gdje se Jo Nesbø odmara, kada se odmara?
Nigdje, jer nema vremena za godišnji odmor.