Koliko to zarađuju hrvatski umjetnici, pitaju se mnogi nakon nedavnog prosvjeda kulturnih djelatnika ispred Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Tada je rečeno da je prosječna plaća u HNK Zagreb 6000, a u Ladu 5000 kuna, te da bi mogla pasti od 10 do 30 posto.
– Prema prijedlogu ministra Mrsića, plaće bi najviše pale onima koji rade najdulje, jer se ukidaju dodaci za vjernost službi. Svima o čijim plaćama skrbi država, a to je oko 1500 ljudi, koeficijent pada deset posto – kaže predsjednik Sindikata djelatnika u kulturi, prvak Opere HNK Ivica Trubić.
U boljem su položaju umjetnici kojima je poslodavac grad Zagreb, jer je Milan Bandić s istim sindikatom potpisao povoljan ugovor po kojem neće smanjivati plaće, a obvezao se čak i da će isplatiti božićnice i regres, doduše nešto umanjene.
– Ne znam imaju li glumci u gradskim zagrebačkim kazalištima veću plaću od mene, jer ih to ne pitam. No ja, kao prvak HNK, još uvijek imam ugovor na određeno vrijeme. A smeta mi i što u plaćanju našeg rada i dalje vlada uravnilovka i nema nagrađivanja prema radu – kaže prvak HNK i dugogodišnji predsjednik Hrvatskog društva dramskih umjetnika Goran Grgić.
Još ništa o štrajku
Dok kulturnjaci još ne razmišljaju o štrajku, snalaze se kako znaju i umiju. Naravno, rijetki nacionalni prvaci poput Irene Pasarić, Zoje Odak i Branke Cvitković ne snimaju reklame, Almu Pricu ne možete vidjeti u sapunicama, a ona čak rijetko pristaje na filmske uloge, kao što mezzosopranisticu Dubravku Šeparović Mušović ili pak baritona Sinišu Hapača nećete vidjeti na festivalima lakih nota.
No, brojni umjetnici prinuđeni su tražiti prihode i izvan same umjetnosti. Jedan od najčešćih dodatnih izvora prihoda hrvatskim glumcima su televizijske reklame, koje im za nekoliko dana angažmana mogu povećati proračun i za više od deset tisuća eura. Konkretni iznosi koje su pojedini glumci zaradili u reklamama poslovna su tajna, no u razgovoru sa zaposlenicima reklamnih agencija angažiranih na najunosnijim projektima saznali smo da prosječan glumački honorar po reklami u posljednje vrijeme iznosi između četiri i sedam tisuća eura.
– Krizu tržišta počela je osjećati i reklamna industrija, pa sad glumci pristaju na manje honorare nego prije, uz jedini uvjet da im honorar ostane tajna kako im ne bismo rušili cijenu u budućim projektima. Naravno, još uvijek su tu zvijezde koje mogu dobiti više od 15 tisuća eura po reklami, no uglavnom se radi o iznimkama – objasnila nam je rukovoditeljica jedne velike reklamne agencije koja je molila da joj zbog odnosa s klijentima ne navodimo ime, pa čak ni inicijale.
Najunosnije strane banke
Kaže, najviše novca u reklame ulažu strane banke s hrvatskim podružnicama, te dva najveća brenda piva, dok se telekomi, koji imaju i više nego dovoljno novca za skupu reklamu, često vole cjenkati i oko najmanjih pojedinosti.
– U našim se reklamama najčešće pojavljuju isti glumci, na kojima velike tvrtke inzistiraju jer kroz njihov lik brendiraju vlastiti proizvod. Takvi su ekskluzivni ugovori glumcima unosniji, ali zatvaraju vrata novim licima, zbog čega će glumac koji jedno vrijeme nije snimao prihvatiti i manji iznos, samo da se vrati “u optjecaj” – pojašnjava spomenuta rukovoditeljica.
A u državi koja balerine (baletna umjetnost među najzahtjevnijim je poslovima) plaća 5500, a članove središnjeg orkestra sa po trideset termina mjesečno 6000 kuna, umjetnici se doista moraju okrenuti i tržištu kako bi preživjeli.
>>'Premijer se ukazuje rjeđe nego Djevica Marija u Međugorju'
>>Ana Lederer: Andrea Zlatar Violić političkim nasiljem liječi taštinu
ja znam dosta ljudi koji su obrazovani kao i oni ako ne i više pa imaju manje iste ili čak manje plaće...ovi imaju dosta visoko mišljenje o sebi...pa šta ako ssu umjetnici...zar zidar koji sagradi kuću nije umjetnik...pa radi ta dduplo manju plaću i puno teži posao...i još ga ovi nnapuhanci drže kao građanina drugog reda...a da ne pričam kako se cijeli život partija a kad se ostari,kuknjava...neka pročitaju cvrčka i mrava