Pristaš: Za propitkivanje simbola u umjetnosti nema granica

- Umjesto da se kazni onaj tko je otuđio umjetničko djelo iz muzeja, proganja se umjetnik koji nudi na razmišljanje naša uvjerenja - kazao je danas u Rijeci Goran Sergej Pristaš, profesor s zagrebačke Akademije dramske umjetnosti, komentirajući reakcije, kaznenu prijavu i odvođenje na obavijesni razgovor slovenskog umjetnika Janeza Janše i Riječanina Davora Miškovića, voditelja udruge Drugo more, organizatora festivala Zoom u sklopu kojega je u MMSU otvorena Janšina izložba “Život (u nastajanju)” . Na Janšinu performansu posjetitelji su bili pozvani škarama rezati hrvatsku zastavu upućeni da to čine ako se srame svog naroda. Sam umjetnik nije uzeo škare u ruke, no dio zastave je završio u komadićima.

Zbog toga je čina riječki performer i branitelj Krešo Mustać kazneno prijavio Janšu i organizatore, a dragovoljci i HDZ oštro su osudili takvu umjetničku izvedbu prozivajući i gradonačelnika V.Obersnela što je dopustio rezanje zastave. Iz muzeja je izrezane komadiće zastave pokupio HDZovac Josip Rupčić što su danas u Drugom moru okupljeni riječki umjetnici, profesori i sudionici konferencije svjetske udruge izvedbenih umjetnosti nazvali krađom umjetničkog djela. Narušavanjem integriteta umjetničkog rada nazvan je policijski očevid u muzeju, odnošenje preostalog dijela zastave kao materijalnog dokaza i obavijesni razgovor.

Edward Scheer, u ime organizacije „Performance Studies International“, podržao je Janšu tumačeći da je u povijesti umjetnosti tradicija propitkivanje simbola i sumnja u pravo značenje, a dužnost je umjetnika i znanstvenika podržati slobodnu razmjenu ideja i slobodu izražavanja sviju. Za Elvia Baccarinija, profesora na Filozofskom fakultetu u Rijeci, za propitkivanje simbola u umjetnosti ne postoje granice kakve i u umjetnosti postoje u djelovanju prema živim bićima, dok je profesor Pristaš, optužujući i medije da se bave „proganjanjem umjetnika, a ne interpretacijom njegova djela“ naglasio da je Janšin performans uspio u toliko što je pokazao u kakvoj stvarnosti živimo - onoj u kojoj se politika i policija bave preispitivanjem umjetnosti umjesto osiguranjem njene vanjske ugroze.