Na spomen Vučedolske kulture gotovo svi će se sjetiti Vučedolske golubice koja je simbol jedne od najjačih civilizacija u povijesti. No jeste li znali da su Vučedolci proizveli prvu europsku broncu, prvu serijsku proizvodnju metala, i imali prvi indoeuropski kalendar? Također u njihovoj ostavštini arheolozi nalaze i najstariji iščitani datum u svjetskoj prapovijesti. Uz to Vučedolci su prvi radili obuću i za lijevu i desnu nogu, a vučedolske simbole na terinama smatramo i uvodom u pisanu povijest Europe.
S obzirom na to da je istraženo tek deset posto vučedolskog arheološkog nalazišta još je cijeli niz spoznaja koje tek treba otkriti, a tim važnije je potaknuti interes za ovako jakom civilizacijom koja je nekoć bila dijelom hrvatskog prostora. Specijal je nastao u suradnji s Muzejem Vučedolske kulture i cijelim nizom znanstvenih suradnika predvođenih autoritetom za tu temu dr.sc. Aleksandrom Durmanom koji Vučedol istražuje više od 40 godina.
Ovu nedjelju 12. veljače zaronite u daleku povijest, 3000 godina prije Krista, u vrijeme dolaska Vučedolaca na područje istočne Slavonije i Srijema i otkrijte povijesno bogatstvo Vučedolske kulture. Na 132 stranice donosimo zaokruženu sliku tog prvog indoeuropskog kulturnog buma, istražujemo DNK Vučedolaca, podrijetlo njihova imena, područja na koja su se širili, organizaciju i stil života, društvene i gospodarske dosege, a nalazimo i vezu između Vučedola i Troje. Potražite specijal „Vučedolska kultura“ na svim kioscima uz Večernji za 2,39 € (18 kn).
Vučedolska kultura nije nigdar bila delom hrvatskoga prestora, kajti unda Hrvatje nesu postojali. Vučedolska kultura se razvila v prestoru koteri je vnogo jezero let kesneše delom vu tem kaj denes zovu Hrvatska.