Krvavi most 2

Prva izložba slikara Tihomira Razuma "Vedute Zagreba"

Foto: \"
Prva izložba slikara Tihomira Razuma "Vedute Zagreba"
05.03.2012.
u 10:21
Tema gradskih veduta postaje motivom jer je došlo do preobrazbe viđenog posredstvom motivacije. Motivacija je ostvarena odražavanjem urbanih struktura u srodnim strukturama likovne kompozicije. Odatle diskretni geometrizam u potki likova
Pogledaj originalni članak

Prva samostalna izložba mladog slikara Tihomira Razuma "Vedute Zagreba" traje u knjižnici Marije Jurić Zagorke na Krvavom mostu 2. Rođen je 10. kolovoza 1984. u Zagrebu. Godine 1999. upisao je  školu Primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, smjer slikarstvo. Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu upisao je 2003.,  odsjek za restauriranje i konzerviranje umjetnina, a diplomirao 2009. Tijekom studija i nakon diplome sudjeluje na skupnim izložbama te radi za Hrvatski restauratorski zavod.

Jagor Bučan o izložbi je zapisao: "Biti motiviran odabirom motiva – tako bi mogao glasiti preduvjet likovnog izraza utemeljenog na promatranju. Motiv motivira, a ta se pojmovna podudarnost u slikarskoj praksi ostvaruje kao osobita radnja lučenja likovnog ekstrakta iz opaženog. Motiv i nije tek puka ikonička odrednica (npr. krajolik), već upravo ono što se ostvaruje kao lik unutar likovnog polja. Preduvjet mu je, dakle, voljni čin sažimanja, prevođenja opaženog/izdvojenog u organizirani sustav obojanih likova.

Tihomir Razum odabire gradsku vedutu za provedbenu temu svoje prve samostalne izložbe slika. Ta tema postaje motivom tek ako je došlo do preobrazbe viđenog posredstvom motivacije. U njegovu slučaju, motivacija je ostvarena odražavanjem urbanih struktura u srodnim strukturama likovne kompozicije. Odatle diskretni geometrizam u potki likova. Riječ je, dakle, o podudaranju dviju arhitektura – arhitekture slike i arhitekture grada. Razumijevanje gradbene konstitucije likovnog polja, kao i usredotočenost na slikarsku građu koja je slikaru na raspolaganju pri oblikovanju, odlika je koja predstavlja Tihomirov temeljni oslonac. Stoga, ulice i ziđe, prozorska okna i krovne kosine za osjetljivog promatrača prestaju biti tek urbani toponimi; one ujedno postaju instrumenti kojim se pogled organizira i navodi unutar sređenog prikaza. Poput dobro sročene rečenice, i ta je likovna misao artikulirana znalačkim rasporedom likovnih interpunkcija i drugih, specifičnih znakova likovnog govora. Razumova likovna misao sintaktički je suvereno oblikovana. Njezin je smisao ostvaren upravo razboritim rasporedom gradiva, izgrađenim odnosom metra i ritma, ulančanim omjerima veličina. Razbor je vrlina Razumovih slika. One plijene sabranošću, uravnoteženošću, izražajnom napetošću, ali i osjetljivošću za navlastite značajke samog prizora, za njegove ugođajne, doživljajne aspekte, ostvarene istančanom valernom modulacijom.

Tim karakteristikama njegove slike možemo prispodobiti srodnim slikama Zlatka Šulentića i Ede Kovačevića. To rodoslovno stablo introspektivni je, intimistički ogranak naše moderne i predstavlja – s onu stranu stilskih izama i suvremenih trendova – trajni oslonac onim slikarima koji njeguju vrline likovne interpretacije viđenog. Tihomir Razum nastoji izgraditi svoj izričaj unutar rečene tradicije, čime se opredjeljuje ne samo za respektabilne uzore nego i za poetički okvir unutar kojega nastoji ostvariti vlastiti osebujni senzibilitet i prepoznatljivu darovitost."

Izložba traje do 14. ožujka.

 

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.