Prva velika retrospektiva Miroslava Šuteja (1936.- 2005.) koja će obuhvatiti na stotine djela iz svih faza stvaralaštva jednog od najistaknutijih hrvatskih umjetnika druge polovine 20. stoljeća otvara se 29. lipnja u Muzeju suvremene umjetnosti. Bit će to najcjelovitiji prikaz Šutejeva rada dosad - od najranijih djela, figurativnih crteža iz mladosti, zatim radova iz nadrealističke faze, preko opartističkih slika, mobilnih grafika i skulptura sve do posljednjih ciklusa iz devedesetih.
- Kad smo razmišljali koju izložbu prirediti povodom ulaska u Europsku uniju zaključili smo da bi Šutej bio idealan sa svojim optimizmom i zaigranošću, ali čisto i na formalnoj razini kao autor zastave i grba - kaže ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić koja je autorica izložbe.
- Kao umjetnik koji je prvenstveno prepoznat kad jedan od najzanimljivijih predstavnika apstraktne umjetnosti 60-ih, kada je kod nas bio prodor konstruktivističke, kinetičke i opartističke umjetnosti, smatram važnim naglasiti da njegova apstrakcija proizlazi iz prirode, znanstvenh fenomena, vizualnih senzacija, iz stvarnosti i svijeta koji ga okružuje. Iz toga je crpio inspiraciju a jednom je to tako izričito i rekao ‘Za mene sve počinje od stvarnoga’ - objašnjava Pintarić. Autorica izložbe kaže kako je za nju bilo posebno zanimljivo prikupljati raznoliku građu te iako su mnogi Šutejevi radovi bili u obiteljskoj ostavštini, svaki put pri posjetu njegovu ateljeu naišla bi na novi dio stvaralaštva, neku novu skupinu radova koji su drugačiji od onih koje je prethodno vidjela.
Posebno izdvaja Šutejeva djela koja dolaze iz Graza, djelomično sačuvanu instalaciju “Kiša” iz 1967. i u cjelosti sačuvanu instalaciju “Identitet” iz 1975. “To mi se činilo da je veliki doprinos izložbi jer ta djela svjedoče i o važnosti Trigon izložbi kada su se okupljali umjetnici Austrije, Italije i Jugoslavije i kada su se naši umjetnici tamo predstavljali. Puno se ulagalo u te izložbe tako da su i naši umjetnici ostvarili radove koje kod kuće nisu bili u mogućnosti realizirati”. “Kiša” koja se sastoji od oblaka i kapi od ping pong loptica koje padaju na cvijetnu livadu bit će, kako otkriva kustosica izložbe, rekonstruirana posebno za zagrebačku izložbu.
U ateljeu je pronašla i brojne druge skice Šutejevih ambijenata. “To je fanatastična građa, posebni izričaj pop arta i figurativnog dijela Šutejeva stvaralaštva. On u tim svojim skicama, stavlja na papir ideje za velike objekte koji prelaze u ambijente. Šutejevi ambijenti su drugačiji od ostalih koji nastaju tih godina, njegovi imaju u sebi jednu zaigranu popartističku notu, povezuju nas sa predmetima iz stvarnosti, svijeta medija i svakodnevnog života”. A nakon pedeset godina u Zagreb dolazi i “Bombardiranje očnog živca II”, velika slika na platnu koju je 1965. godine otkupio Muzej moderne umjetnosti iz New Yorka. “Vidjet ćemo i cijeli niz radova u kojima se Šutej bavi recikliranjem samog sebe, svojih starih radova, gdje izrezuje grafike, dodaje na njih crteže, kombinira, kolažira...
Na kraju je to predstavljeno u jednom vrlo atraktivnom ciklusu “Kaos” s kraja 80-ih i 90-ih”. Najraniji radova na izložbi su oni nastali u dugoreškim dvorištima gdje je Šutej, kaže Snježana Pintarić, najviše volio slikati piliće i kokoši. “Riječ je o izvrsnom ciklusu, gvaševima i akvarelima koje je Šutej radio za vrijeme odlazaka u rodnu Dugu Resu, dok je pohađao školu Primjenjenih umjetnosti, i prvih godina ALU. Tu se vidi da je bio izvrstan animalist, da je imao dobar osjećaj za pokret uz nagovještaj nadrealizma, ali ne onog mračnog, već zaigranog, ironičnog i humorističnog u kojemu spaja živu i neživu prirodu, animalne s biljnim ili antropomorfnim motivima”.