MOJ DIDA JE PAO S MARSA

Prvi hrvatski ZF dječji film 70 je puta jeftiniji od američkih

01.11.2017.
u 11:26
Film nosi poruku da je ljubavlju moguće udahnuti život, a u kinima bit će u jesen 2018.
Pogledaj originalni članak

Ima li to veze nismo sigurni, ali s padom nataliteta kao da se u Hrvatskoj sve manje polaže i pažnje na filmsko stvaralaštvo za djecu. Periodikom jedan ili nijedan dječji film godišnje, od postanka hrvatske države do danas bilježimo ih oko sedam. Studio Dim, kreativna produkcijska kuća koja osjeća moralnu obvezu kreirati “pametne” sadržaje za djecu, poboljšava situaciju. Misija im je educirati mladu publiku, pružiti joj nadgradnju znanja stečenog u školi i usmjeriti je prema osnovnim ljudskim vrijednostima, pa u skladu s navedenim ovih dana završavaju snimanje prvog ZF hrvatskog filma za djecu “Moj dida je pao s Marsa”. Snimalo se na 15-ak lokacija u Zagrebu i okolici, a režiju potpisuju Dražen Žarković i Marina Andree-Škop koja zajedno s Darijom Kulenović-Gudan producira projekt. Upravo oni su nam na snimanju i ispričali ponešto o filmu i situaciji na tržištu.

Priča ne prestaje s filmom

– Naš film nosi bitnu poruku da ljubav može udahnuti život. Počelo je sa scenarijem “Moj dida je izvanzemaljac” Irene Krčelić iz kojega su razvijeni i ostali oblici priče koja se aplicira u različite medije. Zasad su to ostvarena dječja TV serija “Laboratorij na kraju svemira” i film koji snimamo. O ostalim oblicima priče obavijestit ćemo vas na vrijeme. Glavna junakinja filma je djevojčica Una čiji se život preokrene kad joj didu otmu izvanzemaljci. U podrumu kuće otkrije mrzovoljnog robota koji joj jedini može pomoći osloboditi didu. Kroz tu nesvakidašnju avanturu izgradit će prijateljstvo, robotsku logiku zamijenit će emocije, a Una će nesebičnom ljubavlju naći načina kako spasiti svoju izvanzemaljsku obitelj. Unu glumi 11-godišnja debitantica Lana Hranjec. Ima nevjerojatnu energiju, koncentraciju i talent. Njezinu braću Alexa i Svena igraju 13-godišnji Alex Rakoš i 15-godišnji Sven Barac. Uz njih se pojavljuju i Lucija Šango, Tonka Kovačić te nekoliko mladih slovenskih glumaca. Hrvatske mlade glumce pronašli smo na audicijama u Zagrebu – kažu. Osim dječijih uloga, u filmu su i norveški glumac Nils Ole Oftebro te slovačka glumica Petra Polnišova. Lik robota Dode još je svojevrsna tajna, zapravo ga glumi animatronički robot lutak posebno izrađen za potrebe filma. Pokreću ga tri robotičara lutkara pa tako Dodo zapravo “glumi” na setu, no za ono što mu nedostaje da bi postao živ pobrinut će se Ozren Grabarić koji će mu udahnuti glas i karakter.

Razvijali ga šest godina

– Kada govorimo o proizvodnji filmova za djecu kod nas, mislimo da ih se snima onoliko koliko se može snimati. Sustav podrške filmskoj proizvodnji koja se provodi kroz rad HAVC-a misli o djeci i o razvoju buduće publike, što je dobro i, kao što vidimo, donosi rezultate. Fantastični uspjesi serijala o Koku inspirirali su i publiku i autore i producente. Zapinjemo u ulaganju HRT u TV filmove i serije za djecu. Zadnje dvije godine nije objavljen nijedan javni natječaj za nabavu dječjih sadržaja od neovisnih producenata. To je porazno, s obzirom na to da je zakonska obveza javnog TV servisa redovito proizvoditi i ulagati u kvalitetne sadržaje za djecu. Uglavnom, priču o didi razvijali smo šest godina. Projekt je u početnoj fazi bio na nekoliko radionica za razvoj, a osvojio je i dvije međunarodne nagrade za najbolji projekt. Tako smo stvorili kvalitetnu podlogu za privlačenje europskih koproducenata i skupili sjajnu ekipu od šest koprodukcijskih partnera koji s nama vjeruju u potencijal filma – priča redateljsko-produkcijski tim, a na pitanje o budžetu kaže: Budžet je 70 puta manji od budžeta prosječnog američkog dječjeg filma. Svjesni smo da se ne možemo mjeriti s Hollywoodom pa smo okupili tim snažnih autora koji unikatnošću svog umjetničkog rada pridonose posebnosti filma.

Film su financijski podržali HAVC, Filmski fond Luksemburga, Norveški filmski institut i norveški regionalni fond Filminvest, Češki fond za kinematografiju, Slovački audiovizualni fond, Fond za kinematografiju Sarajevo, Slovenski filmski centar i HRT. Trebali bi ga završiti do jeseni 2018., a ovisno o kinosezoni, u tom će periodu potražiti i najbolji trenutak da krenu s distribucijom.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

Avatar Karl_Habsburg
Karl_Habsburg
13:30 01.11.2017.

A tek koliko će zaraditi! 700 puta više. Koje su to usporedbe, smiješno.

NV
NV
17:04 01.11.2017.

A toliko i gori.