Glazbeni program 63. Dubrovačkih ljetnih igara nastavlja se koncertom Dubrovačkog simfonijskog orkestra i mladog gitariste Srđana Bulata pod ravnanjem Tomislava Fačinija u ponedjeljak 6. kolovoza u 21.30 sati u atriju Kneževa dvora.
Od davne 1924. godine kad je osnovan, Dubrovački simfonijski orkestar obogaćuje glazbeni život grada brojnim izvedbama, ali i predanošću djelima različitih epoha. S Orkestrom, a posebice u sklopu Igra, nastupili su najveći dirigenti i solisti poput Lovra von Matačića, Antonia Janigra, Zubina Mehte, Davida Ojstraha, Yehudija Menuhina, Stefana Milenkovicha, Radovana Vlatkovića i brojnih drugih. Hrvatski dirigent i skladatelj, Tomislav Fačini nastupao je sa brojnim domaćim i stranim orkestrima i redovito sudjeluje na vodećim domaćim festivalima uključujući i Igre gdje je zadnji nastup ostvario u uspješnoj izvedbi Telemannove komične kantate „Der Schulmeister“ i Pergolesijeve „La serva padrona“ 2010. godine. Srđan Bulat dobitnik je brojnih nagrada na gitarističkim natjecanjima u Hrvatskoj i inozemstvu. Kao dobitnik stipendije ABRSM Fees Scholarship koja se dodjeljuje jednom kandidatu s audicije, neovisno o instrumentu, Srđan Bulat će u rujnu započeti poslijediplomski studij gitare na Royal Academy of Music u Londonu, jednoj od najprestižnijih glazbenih akademija na svijetu.
Koncert će otvoriti Concerto grosso za gudače hrvatskog skladatelja Srđana Dedića, napisan još za vrijeme autorova studija na Akademiji, a praizveden 1989. u Francuskoj. Uslijedit će Fantasia para un gentilhombre za gitaru i orkestar Joaquína Rodriga, čija djela spadaju u sam vrh španjolske glazbe i gitarističkog repertoara. Jean Sibelius se u stvaranju prvenstveno nadahnjivao legendama i pejzažima svoje domovine Finske, a u svojoj je glazbi uspješno utjelovio duh finskog naroda. Njegov osebujni Valse triste op. 44 kojeg spada u njegova najpopularnija i najizvođenija djela. Za kraj će izvesti folklorom inspiriranu Češku suitu u D-duru, op. 39 Antonína Dvořáka, u kojoj je autor izuzetno bogato i uspješno prikazao bit Češke i romantizma kao umjetničkog pokreta.
Novinarka BR je opet morala odraditi posao o kojem nema baš puno veze. A i koja kunica vjerojatno uvijek dobro dođe. Za promjenu