Film S. Kolbasa

Ratni reporteri - obračun s ratnim traumama i grižnjom savjesti

Foto: arhiva VL
Ratni reporteri - obračun s ratnim traumama i grižnjom savjesti
02.03.2011.
u 22:29
Ovo je jedno od najpotresnijih domaćih svjedočanstava o užasima rata sa snimkama koje HTV nikad nije emitirao jer su bile preeksplicitne i krvave
Pogledaj originalni članak

Na festivalu Zagreb Dox premijerno je prikazan dokumentarni film “Ratni reporter” autora Silvestra Kolbasa. Drugi je to izlet u dokumentarističke vode ovog poznatog snimatelja i drugo po redu vrlo iskreno razlaganje vlastite intime na velikom platnu. Redateljski debi je, podsjetimo, imao filmom “Sve o Evi” u kojem je prikazao višegodišnja nastojanja da njegova supruga zatrudni umjetnom oplodnjom.

Sedam godina rada

I dok je za “Evu” ipak trebao manje vremena, “Ratnog reportera” Kolbas je radio punih sedam godina. Gledajući film, jasno je zašto. Riječ je o djelu koje je otvoren obračun s najcrnjim sjećanjima, grižnjom savjesti, traumama. On je pun priznanja, ali ne ide u patetiku. Za Kolbasa je očito imao terapeutski učinak, ali nikako ga ne možemo proglasiti “samo” još jednim autobiografskim filmom. On je jedno od najpotresnijih domaćih svjedočanstava o užasima rata, u kojem autor vješto izbjegava propagandističko zauzimanje strana i rat prikazuje kroz vlastitu, srećom manje tragičnu priču, kao i kroz tragedije koje su pogodile one koji su se našli pred njegovim kamerama. “Ubili su ga, a nije bio ni Srbin ni Hrvat!”, zavapit će u filmu jedna očajna majka i pokazati da smo u smrti i tako svi isti. Gledatelju će posebno biti zanimljiv do sada neprikazani arhivski materijali s HTV-a, Kolbasova ratnog poslodavca, na kojima gledamo danas poznate TV novinarke kako pucaju pred kamerama po nekoliko puta pokušavajući suvislo pročitati rečenicu. Vidjet ćemo tu i mladu Silvanu Menđušić s jež-frizurom koja usred ratišta početnički čita tekst sa zgužvana papira, kao i njenu kolegicu koja nije imala sreće da bez najtežih posljedica preživi rat. U filmu su i mnoge snimke koje su za državnu televiziju jednostavno bile preeksplicitne.

Poznavao sam ovog...

Raskomadana tijela, mladići bez lica, posvuda leševi i jedan glas: “Jebote, poznavao sam ovog malog...”. Snimke su to od kojih se grči želudac, a Kolbas pronalazi način da ih prikaže na način koji nije pornografski, već imaju važnu i sasvim jasnu funkciju u ukupnoj strukturi filma, koja prati njegovu osobnu priču od rođenja u Vinkovcima, upoznavanja prve supruge i rođenja njihova djeteta, preko povratka u Vinkovce u ulozi ratnog reportera do kraja njihova braka, kojem je izravno kumovalo ratno iskustvo. 

“Ratni reporter”, dakako, nije film bez mana. Kraj je pomalo zbrzan, Kolbasov glas u pozadini gotovo je bez intonacije, a stilski iskorak s animiranim fotografijama vjerojatno neće svima dobro leći. Bez obzira na to, potrebno je priznati: Silvestar Kolbas napravio je dobar film.

- Svojedobno sam s Nenadom Puhovskim snimao jedan film s ratnom tematikom, i on je shvatio da za mene rat još nije gotov. O tome nikad nisam govorio, često sam osjećao da zapravo i nemam s kime razgovarati o ratu, ali on je to nekako uočio i natjerao me da sva iskustva koja su me mučila obradim u filmu. Tek kad sam sjeo u montažu shvatio sam koliko sam toga držao u sebi – prisjetio se Kolbas nakon premijere. To je na kraju potrajalo toliko dugo, šali se autor, da je pola Hrvatske sudjelovalo u stvaranju njegova dokumentarca, za koji glazbu potpisuje Darko Rundek. Čak je i sina, koji je u međuvremenu odrastao, angažirao na projektu. A bivšu suprugu?

– Ona je tek prije tjedan dana vidjela materijal. Stoički je sve podnijela. Došla je i na premijeru. Zahvalan sam joj na tome – rekao je Kolbas.

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 8

SB
sbb
01:23 03.03.2011.

O ratu se jos nije ni POCELO govorit. Jer jos uvijek nismo sazreli za to. Jer se jos uvijek branimo od agresije.

MO
morales
12:38 03.03.2011.

\"u kojem autor vješto izbjegava propagandističko zauzimanje strana\" Jel ovo neka za*ebancija?!?! Zauzimanje strana?!?! Jel bi nam mogli objasniti koje se strane tu imaju zauzetI?? Ili ste vi već zauzeli stav po kojem smo svi jednako krivi za rat?! Kad vidim takvu rečenicu, odmah mi je jasno koliko članak može biti objektivan i tko zauzima čiju stranu. S obzirom da je Puhovski upleten u ovaj film i s obzirom da se prikazuje na Zagreb Doxu, pretpostavit ću da je ovo još jedan od ratnih filmova kojima je cilj izjednačiti krivnju, a ne realno prikazati događaje. Nadam se da sam u krivu.

DJ
djsebastijan
23:42 02.03.2011.

dokle vise o ratu !!!! kad ce vise da odrastu neke nove generacije koje ce da govore o necem drugom i nadam se vedrijem!!!!!