Institut hrvatske glazbe – IHG, koji su zajednički osnovale glazbene udruge skladatelja, glazbenika i diskografa, kako bi pomogao razvoju hrvatske glazbe predstavlja prve dostupne rezultate poslovanja domaće glazbene industrije u 2010. Iz njih je očito da su recesija i internetsko piratstvo protekle godine još ozbiljnije ugrozili i ovu granu gospodarstva.
Fizička prodaja nosača zvuka u 2010. godini pala je 42% u odnosu na 2009. godinu, pokazuju podaci HDU-a (Hrvatske diskografske udruge) i ZAMP-a (Službe za zaštitu autorskih muzičkih prava).
Pri tomu je pad prodaje nosača zvuka domaćih izvođača još i veći – sa 1,117.259 komada prodanih CD-albuma, singlova i DVD-a – iznosi 45%.
Pad prodaje inozemnih nosača zvuka manji je 17% u odnosu na prethodnu godinu – ali brojka od svega 289.608 prodanih primjeraka svih vrsta nosača zvuka jasno govori da je glazba inozemnih izvođača, dostupnija na internetu od domaće, još od ranije dramatičnije pogođena nelegalnim skidanjem.
Donekle dobra vijest je da prodaja glazbe u digitalnom obliku bilježi rast od oko 11% u odnosu na 2009. godinu. No ni tu nije lako biti optimist – dok je računalno skidanje poraslo 56%, skidanje sadržaja putem mobilnih uređaja protekle je godine prvi put palo – i to za gotovo 14%.
U ukupnoj svoti legalno (na)plaćene glazbe, na onu digitalno kupljenu, putem PC-a ili mobitela, otpada tek nešto malo više od dva posto . Predstavnici domaće glazbene industrije ipak, poput kolega iz svijeta, procjenjuju da budućnost leži u digitalnoj glazbi i promjenama tržišnih modela. Očito je da se Cedeterija i Fonoteka, postojeći internetski glazbeni servisi, moraju razvijati – a možda postoji i prostor za nove.
Branko Komljenović, direktor HDU, komentira:
– Do sada nismo svjedočili ovako vrtoglavom godišnjem padu prodaje. Nadamo se, a i prvi pokazatelji u 2011. godini daju nam osnova za to, da se takav visoki trend pada prodaje neće nastaviti. Vjerujemo da će se nastaviti porast prodaje glazbe preko digitalnih servisa i da će neki novi digitalni modeli i zaživjeti na našem tržištu u ovoj godini.
Paolo Sfeci, dopredsjednik Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP), upozorava:
– Glazba je veliki globalni biznis, jedino što danas na njoj zarađuju pogrešni ljudi: proizvođači hardwarea, mobitela, trgovci gigabajtima, prodavači signala i vlasnici torrent-stranica, a ne zarađuju gotovo ništa upravo oni koji glazbu proizvode, ljudi koji nam svojim talentom i vještinom uljepšavaju živote. Sve manje hrvatskih glazbenika može pristojno živjeti od svoga rada. Sve manje novih izvođača može nastati i opstati pod takvim uvjetima. To kao direktnu posljedicu ima siromašniju ponudu glazbe, siromašniju kulturu, siromašniju zemlju.
– Jedino rješenje za autore i glazbenu industriju u cijelosti je izlazak na internetsku glazbenu scenu udruživanjem svih iz glazbenog biznisa kako bi zajednički ponudili tržištu atraktivan glazbeni servis po uzoru na svjetske uspješnice. Ujedno, važno je edukacijom i korektnim pravnim okvirom ilegalno skidanje zamijeniti legalnim – rekao je Nenad Marčec, glavni direktor Službe ZAMP Hrvatskog društva skladatelja.
e jos da padne prodaja vecernjeg lista i jutarnjeg pa da skinemo jexxbivetre s grbace.