Kažu da je slovenija u krizi. To nam potvrđuje i dugogodišnji direktor Ljubljanskog festivala Darko Brlek navodeći kako i ove godine, kao i prošle, na raspolaganju ima manje novca nego prije.
– Zar niste primijetili? – pita me.
– Naravno da nisam – odgovaram. Pretprogramska festivalska knjižica koja mi je prošli tjedan stigla iz Ljubljane meni nipošto ne izgleda kao još jedan dokaz sumornih vremena oskudice i štednje osobito na kulturi. Doduše, format, papir i tisak možda doista jesu nešto skromniji nego prijašnjih godina. Ali, da ste bili pokraj mene dok sam listao tu brošuricu čuli biste samo niz zavidnih uzdaha i oduševljenih uzvika. Program 61. izdanja Ljubljanskog festivala ne odaje ni materijalnu, a još manje duhovnu oskudicu. Naprotiv. To je katalog čudesa koji i dalje u ovom dijelu svijeta nema nikakvu ozbiljnu konkurenciju.
Počnimo od opere i od komparativne prednosti Ljubljane u odnosu na ostale glavne gradove jugoistočno od Slovenije. To je Cankarjev dom s velikom koncertnom dvoranom koja ima i potpuno opremljenu kazališnu pozornicu pa je sposobna ugostiti ne samo vrhunske orkestre, nego i čitave kazališne produkcije, uključujući i one najzahtjevnije, operne. Ovog se ljeta uređuje i obnavlja interijer pa će velika Gallusova dvorana publici pružati još veću udobnost. Radovi završavaju 25. kolovoza, taman na vrijeme za najveće spektakle koji će zaključiti ovogodišnji Ljubljanski festival.
Opere u Cankarjevu domu
Najprije 28. kolovoza gostuje Gewandhaus orkestar iz Leipziga pod ravnanjem maestra Riccarda Chaillyja. Spoj njemačkog orkestra slavne povijesti i tradicije sa silnom energijom, ambicijom, talentom i umjetničkom karizmom velikog talijanskog dirigenta već su godinama jedna od najuzbudljivijih i najsavršenijih pojava u svijetu klasične glazbe. U Ljubljanu dolaze s izvedbom Devete sifmonije Gustava Mahlera. (Bit će vrlo zanimljivo usporediti tu izvedbu monumentalnog djela s onom koju će u Zagrebu u sljedećoj sezoni, u ciklusu Svijet glazbe, predstaviti drugi njemački orkestar, Državna kapela iz Dresdena s maestrom Chungom.)
Potom u Cankarjev dom 2. i 3. rujna dolaze čak dvije operne predstave iz sanktpeterburškog Marijinskog teatra, pod vodstvom velikog maestra Valerija Gergijeva. Riječ je o prvoj polovici Wagnerove tetralogije Prsten Nibelunga. Prve večeri sretnici će gledati Rajnino zlato, a sljedeće Valkiru. Glasovita prva ruska produkcija Wagnerova Ringa nakon Drugog svjetskog rata, obišla je već mnoge svjetske metropole. Ljubljana će im se pridružiti upravo u godini 200. godišnjice Wagnerova rođenja. Ali, kakav bi to bio festival koji bi publici ponudio samo pola Prstena. U Cankarjev dom iz Sankt Peterburga će stići i ostala dva nastavka, Siegfried i Sumrak bogova, ali za godinu dana kao veliko finale 62. izdanja Ljubljanskog festivala 2014.
Béjart i Verdijev Requiem
S obzirom na veličinu i cijenu takve produkcije to nije ništa neobično. Spomenimo za usporedbu da će na čitavom Balkanu čitav Ring ove godine imati samo Sofija, i to u vlastitoj produkciji. Projekt se ostvaruje tako da je u svakoj od prošle tri sezone, uvijek na Wagnerov rođendan 22. svibnja, izveden po jedan naslov, a ove će godine, premijerom Sumraka bogova ciklus biti zaokružen.
No, ljubljanska smo čuda tek počeli nabrajati. Prije nego dođe s čitavim teatrom, Gergijev će 30. srpnja doći samo sa svojim fantastičnim orkestrom Marijinskog i održati koncert na Križankama. Svirat će Wagnera i Čajkovskog, a kao solist u Griegovom Koncertu za klavir i orkestar s njima dolazi i nova ruska pijanistička senzacija, 20-godišnji Dmitrij Majboroda. Ali, iz Sankt Peterburga u Ljubljanu stiže još jedna kulturna znamenitost i atrakcija, baletna trupa Borisa Eifmana koja 9. i 10. rujna u Cankarjevom domu zatvara festival. Na programu su Braća Karamazovi, jedna od najpoznatijih Eifmanovih predstava koja sjedinjuje roman Dostojevskog s glazbom Musorgskog, Rahmanjinova i Wagnera. Tri koreografije drugog, još većeg koreografskog genija Mauricea Béjarta, na Križankama će, pak, 4. srpnja predstaviti Béjartov balet iz Lausanne, također redoviti gost Ljubljane.
Neće bez spomena proći ni Wagnerov vršnjak Verdi čiji će Requiem izvesti Slovenska filharmonija, dok će također sa sjajnim solistima Simfonijski orkestar Radiotelevizije Slovenija prirediti Verdijevu gala-večer.
Suradnja s Dubrovnikom
A početak festivala koji ove godine slavi 60. rođendan obilježit će hrvatski glazbenici! Na samom otvorenju 27. lipnja dirigent glazbeno-vizualnog spektakla na Kongresnom trgu bit će Ivan Repušić. Pod njegovim će vodstvom uz Orkestar Purpur pucati topovi i zvoniti ljubljanska zvona u Uvertiri 1812. P. I. Čajkovskog, dok će u Brucknerovom Te Deumu zapjevati i dva hrvatska zbora: Goranovci i Zbor Opere zagrebačkog HNK. Na istom mjestu dan kasnije praše Hauser i Šulić - 2Cellos.
Želite li doznati što vam još ovog ljeta nudi Ljubljana morat ćete na internetsku adresu www.ljubljanafestival.si jer ovdje još nismo nabrojali čak ni sve najveće spektakle, recimo londonsku produkciju mjuzikla Briljantin koja će s West Enda doseliti na Križanke od 19. do 22. kolovoza. Darko Brlek već zna i tko će mu nastupit na otvorenju 2014: čitava Bečka državna opera! Ovogodišnji krizni budžet iznosi \"samo\" dva i pol milijuna eura: milijun od Grada Ljubljane, milijun od sponzora, i pola milijuna od ulaznica koje su jeftinije nego lani, ali je zato gledalište na Križankama povećano. Slovenska država ne daje ništa. Već od sljedećeg ljeta Ljubljanski festival će nastaviti suradnju s Dubrovačkim ljetnim igrama. Brlek kaže da je već sve dogovorio s Dolenčićem. Nadajmo se i još većoj razmjeni znanja, kriterija i iskustva.