likovna senzacija

Slika iz Guercinove radionice u stanu u centru Zagreba

Zagrebacka sibila radjena prema Guercinovoj sibili - dokaz: pigment koji se koristio samo u to doba...
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
14.11.2014., Zagreb, Filozofski fakultet u Zagrebu - Profesorica Sanja Cvetnic. Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
15.11.2014.
u 10:30
Zagrebačku Sibilu pronašla je prof. Sanja Cvetnić koja će o detaljima govoriti na skorašnjem predavanju
Pogledaj originalni članak

Dok tisuće Zagrepčana pohode izložbu baroknog genija Guercina u Muzeju za umjetnost i obrt, u središtu Zagreba, u tišini doma tipičnih gradskih intelektualaca, na zidu sobe visi slika perzijske Sibile naslikane u Guercinovoj radionici! Prava je to senzacija, a otkriva nam je prof. Sanja Cvetnić koja će 4. prosinca u MUO održati predavanje "Guercino – sve žene jednoga neženje: heroine, proročice, svetice". Takav je naslov predavanje dobilo baš zbog zagrebačke Sibile, za koju se sa sigurnošću može reći da je nastala prema Guercinovoj Sibili iz 1647., iz rimskoga Kapitolskog muzeja, zato što je rađena pigmentom koji se upotrebljavao samo do kraja 17. stoljeća. Osim toga, Guercinova je Sibila bila u privatnome posjedu, nije bila dostupna javnosti pa ju je bilo teže kopirati u tom razdoblju, podsjeća prof. Cvetnić

Dama iz Rume

Nakon 1750. bilo je puno kopija, ali to je već 18. stoljeće kad se rabe drugačiji pigmenti i na drugi se način slika... Vlasnici zagrebačke Sibile potražili su prof. Cvetnić radi njezina stručnog suda. U tu je zagrebačku, hrvatsko-židovsku obitelj slika dopremljena iz Rume u Vojvodini oko 1943. godine. Moguće je da je kupljena u Beču. Potpuno je nepoznata našim likovnim stručnjacima – kaže prof. Cvetnić.

Dimenzije su joj otprilike 1,5 x 1 metar. U starinskom je okviru, ali vjerojatno to nije njezin izvorni okvir. Na poleđini engleskim jezikom piše gdje valja postaviti sliku: "u dnevnoj sobi, nasred zida". Može li se iz tih podataka nekako detektirati i autora slike?

– S obzirom da je Guercinov nećak Benedetto Gennari mlađi proveo više od desetljeća kao dvorski slikar u Engleskoj, i da je natpis na poleđini pisan engleskim jezikom, može se o Benedettu razmišljati kao o mogućemu autoru zagrebačke Sibile. A može se čak i njegova mlađeg brata Cezarea dovesti u vezu sa slikom. Oni su mogli raditi s pigmentom po kojemu znamo da je slika iz tog razdoblja... – tumači nam prof. Cvetnić – Međutim, nisu samo njih dvojica činila Guercinovu radionicu. Tu je i njihov otac Ercole Gennari. Bio je oženjen Lucijom Barbieri, Guercinovom sestrom. Tu je bio i Guercinov brat Paolo Antonio Barbieri koji je slikao uglavnom mrtve prirode i vodio računovodstvo, ali ni njegov opus nije zanemariv – govori nam prof. Cvetnić.

Dolično prikazane

Pitamo je kakve su šanse da se nešto više dozna o tome: – Trebam pomoć, infracrvene snimke, kontakt sa stručnjacima za Guercinovu radionicu... Umro je sir Denis Mahon, najveći poznavalac Guercina koji je sa 101 godinom umro 2011. Još je u 100. priredio jednu Guercinovu izložbu... Zna se da je u Guercinovu životu bio važan don Antonio Mirandola koji je zapravo pilotirao Guercinovom karijerom od njegovih ranih dana, pa tako i do njegova dolaska u Bolognu gdje nastaje puno Sibila i Magdalena... Dakako, dolično prikazanih, kako se to očekivalo nakon Tridentskog sabora – kaže prof. Sanja Cvetnić.

>> Profesorica književnosti Dijana Jerković Križan pettisućita posjetiteljica Guercina

>> 'Guercino je čudesan. Slika koju imamo nikad nije ista!'

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.