Prvoborci narodne slobode

Slom urote: Stotinu tisuća ljudi ispratilo je Zrinskog i Frankopana do odra

Foto: Hrvatski državni arhiv
Zrinski i Frankopan
Foto: Hrvatski državni arhiv
Zrinski i Frankopan
Foto: Hrvatski državni arhiv
Zrinski i Frankopan
30.04.2019.
u 11:36
Prošlo je ravno stotinu godina otkad su ostaci naših velikaša vraćeni iz Bečkog Novog Mjesta u Zagreb, i to na obljetnicu njihova smaknuća.
Pogledaj originalni članak

Ravno je stotinu godina prošlo od premještanja posmrtnih ostataka Frana Krste Frankopana i Petra Zrinskog iz Bečkog Novog Mjesta, gdje su na današnji dan 1671. i pogubljeni, u glavnih grad Hrvatske Zagreb. I danas je, iako je od pogubljenja dvojice hrvatskih velikaša prošlo gotovo tri i pol stoljeća, štovanje žrtve Zrinskog i Frankopana vrlo jako. Odnosno sve jače, sudeći po posjećenosti mjesta njihova pogubljenja, Bečkog Novog Mjesta.

– I ove se godine okupilo nekoliko stotina ljudi, najveći broj iz sjeverozapadne Hrvatske, ali i iz drugih dijelova, kako bi se obilježila žrtva dvojice velikaša. Ove godine, k tome, slavi se i stota obljetnica prijenosa njihovih posmrtnih ostataka u Zagreb gdje su smješteni u kriptu katedrale gdje se i danas nalaze. U Hrvatskom državnom arhivu organiziramo tim povodom izložbu pod imenom “Uloga Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja u prijenosu zemnih ostataka Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Hrvatsku” jer je upravo ta udruga zaslužna za taj događaj, kao i za nastavak štovanja uloge dvojice velikaša u našoj povijesti – rekao nam je autor izložbe mr. sc. Ladislav Dobrica, viši arhivist i član Družbe hrvatskog zmaja koji ističe kako se događaj prijenosa posmrtnih ostataka Zrinskog i Frankopana svakako treba gledati i u kontekstu vremena u kojem se događao.

Foto: Hrvatski državni arhiv
predstavnici okupiranih područja - Špalir bjegunaca s imenima krajeva pod talijanskom kontrolom dočekao je vlak iz Beča te ponosno koračao do zagrebačke katedrale

Identifikacija sa žrtvom

– Svakako je riječ o identifikaciji jednog naroda sa žrtvom svojih vođa bez obzira na vremensku udaljenost. Godina je dana iza završetka Prvog svjetskog rata iz kojega Hrvatska izlazi okljaštrenom, čak i bez obzira na činjenicu da je i sam američki predsjednik Woodrow Wilson osporavao Talijanima granicu u Dalmaciji i naknadne zahtjeve za Rijekom. Ta veza s Habsburškom Monarhijom i kasnije Austro-Ugarskom za Hrvate je i u tom slučaju bila nesretna, kao i u još jednom događaju koji je prisnažio štovanje te žrtve, a to je, dakako, Rakovička buna. Ona se dogodila 200 godina nakon pogibije dvojice hrvatskih aristokrata, a rezultirala pogibijom još jednog u narodu štovanog vođe, Eugena Kvaternika. Tako je i ta činjenica osnažila volju da se ostaci premjeste u Zagreb. Mađari su uspjeli početkom 20. stoljeća postići amnestiju za Franju II. Rakocija, unuka Nikole Zrinskoga i sina Nikoline kćeri Jelene, vođe bune protiv habsburške vlasti početkom 18. stoljeća. No Hrvatima, unatoč inicijativi Družbe Braće Hrvatskoga Zmaja i traženju nekolicine saborskih zastupnika, nije uspjelo to postići za Petra Zrinskoga i Franu Krstu Frankopana – kazuje mr. Dobrica.

Prenošenje ostataka iz Bečkog Novog Mjesta u Zagreb bilo je u ono doba događaj ravan dočeku nogometne reprezentacije na povratku iz Rusije, kaže nam Mario Jareb, ugledni povjesničar s Hrvatskog instituta za povijest.

– Zamislite samo omjere, sasvim sigurno je okupljanje stotinu tisuća ljudi, koliko je pratilo nošenje sanduka s posmrtnim ostacima kroz Zagreb, barem jednako broju ljudi koji su se okupili na najvećim događajima novije hrvatske povijesti, pa i dočeku reprezentacije. Bila je prisutna jaka potreba da se održi na životu nacionalni duh nakon patnji Prvog svjetskog rata, igara s teritorijem, loše sudbine koja je Hrvatsku zahvatila pa je zbog svega ostala bez niza bitnih obilježja državnosti – kaže Jareb.

U spomenici koja je tiskana u povodu velikog događaja navodi se da se radi o “prvoborcima naše narodne slobode”.

Duh Gupca i Kvaternika

– Taj duh očitovao se, dakle, u štovanju ne samo Zrinskog i Frankopana te Eugena Kvaternika nego i u žrtvi Matije Gupca koji je pogubljen gotovo stotinu godina prije dvojice plemića, a tri stotine godina prije Eugena Kvaternika. Ta gotovo sudbinska podudarnost bila je isto tako katalizator pojačanog štovanja žrtve uglednih Hrvata kroz povijest. Gubec je označavao borbu za narodno pravo i pravo širokih slojeva stanovništva – u ono doba seljaštva, plemići i Kvaternik borbu za nacionalnu slobodu – govori Jareb.

Foto: Hrvatski državni arhiv
Govor ministra Pavla Marinkovića - Nema političkog i vjerskog dostojanstvenika koji nije bio na dočeku posmrtnih ostataka Frana Krste Frankopana i Petra Zrinskog

Iz spomenice se vidi kako se radilo o događaju koji je nadilazio hrvatske okvire. Prolazak vlaka s ostacima dvojice plemića dočekivan je u Sloveniji s osobitim počastima, pratila ga je vojska, a u Celju ga dočekalo deset tisuća ljudi. Zbog svega nije neobično što je stotinu godina kasnije Družba Braće Hrvatskoga Zmaja odlučila obilježiti taj znameniti događaj. Zbog toga će danas uz već tradicionalno obilježavanje spomen-dana pogibije Zrinskog i Frankopana, koji je Hrvatski sabor proglasio 2011. godine, te uz spomenutu izložbu biti održane i druge svečanosti. Pritom će središnji događaj biti predstavljanje monumentalne i dosad najcjelovitije monografije o Zrinskim i Frankopanima, djelo više autora.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

LE
lertiad
12:42 30.04.2019.

Navik on živi ki zgine pošteno