Spremaju li neki pisci i sudske tužbe?

Uz višemjesečno kašnjenje, Ministarstvo kulture objavilo je listu pisaca i prevoditelja koji će dobiti poticaj za književno stvaralaštvo. Sedamdeset jedan autor podijelit će 1.617.000 kuna, što je manje za 400.000 kuna u odnosu na prošlu godinu, kada je za poticaje dodijeljeno više od dva milijuna kuna.

Ove je godine odobreno šest polumjesečnih poticaja od 42.000 kuna, te šezdeset pet tromjesečnih koji iznose 21.000 kuna. Ponovno nije dodijeljen nijedan godišnji poticaj. U povjerenstvu za dodjelu poticaja bili su Helena Sablić-Tomić, Ivan Sršen, Sonja Manojlović, Xenia Detoni i Andy Jelčić.

Dobitnici polugodišnjih poticaja su Ratko Cvetnić, Dolores Grmača, Ivana Šojat, Lora Tomaš, Karolina Švencbir Bouzazza i Jelena Zlatar. Čak 27 poticaja izborili su autori romana, četrnaest pjesnici, po devet zbirke eseja i kratkih priča, a osam prevoditelji. Među poznatijim imenima koji su dobili poticaje su i Zvonimir Majdak, Veljko Barbieri, Božica Jelušić, Ludwig Bauer, Rade Jarak, Maja Hrgović, Božica Jelušić, Julijana Matanović, Andriana Škunca, Zdravko Zima, Milana Vuković Runjić, Dino Pešut

Među piscima koji se bune protiv odluka i povjerenstva i Ministarstva najglasniji je Želimir Hercigonja, poznati hrvatski pisac za djecu, koji najavljuje sudsku tužbu protiv Ministarstva kulture.

– Među deset sam najposuđivanijih živućih hrvatskih pisaca i pet mojih knjiga je u lektiri za osmoškolce, a nikada do sada nisam dobio novčani poticaj jer se stipendije dodjeljuju bez kriterija – ističe Hercigonja koji se do sada čak sedam puta javio na natječaj, ali bez uspjeha. Hercigonji posebno smeta što u povjerenstvu nisu stručnjaci za hrvatsku dječju književnost kao što su to Dubravka Težak, Diana Zalar, Dubravka Zima, Stjepan Hranjec, Hrvojka Mihanović-Salopek... Nije mu jasno da više poticaja ode prevoditeljima nego piscima za djecu. Hercigonja smatra da bi petnaestak poticaja godišnje trebali dobiti dječji pisci (dosad je ta brojka iznosila oko pet poticaja), pisci za odrasle tridesetak, a prevoditelji desetak poticaja.

Ove je godine, usput rečeno, poticaje izborilo sedam dječjih knjiga. Hercigonja se već nekoliko mjeseci dopisuje s Ministarstvom kulture, ali se još nije izborio za sastanak s ministrom kulture Zlatkom Hasanbegovićem.

Dosta medijske pažnje mogla bi izazvati i dodjela tromjesečnog poticaja Tanji Belobrajdić za roman za djecu “Fili – dječak iz Vučedola”. Tanja Belobrajdić autorica je ratnog romana “Crni kaput” (izašao je u nakladi vukovarske knjižnice) za koji je dobila nagradu Ivan i Josip Kozarac, ali i nagradu Slavić Društva hrvatskih književnika. No, dio hrvatskih novinara već nekoliko mjeseci autoricu oštro proziva zbog njezine navodne ratne epizode iz splitske Lore, što je Tanja Belobrajdić javno opovrgnula. No, ovih dana medijska hajka na Tanju Belobrajdić u beogradskom je tisku doživjela vrhunac. 

Dio pisaca ističe da se stalno krše pravila natječaja, pa ima pisaca koji iz godine u godinu dobivaju poticaje, iako to prema pravilima nije dozvoljeno.