"Sva Hrvatska nelijepo hrče; budni su samo pjesnici i atentatori" napisao je nobelovac Ivo Andrić u svom nekrologu A. G. Matošu, ne sluteći da će, "kad se lijeni koraci historije sve očitije ubrzavaju", stvari u politici i kulturi narasti do atomske bombe i eksplozije hrvatskog pjesništva ravne atomskoj. Hrvatska će, naime, u okvirima Jugoslavije postati zemlja poezije i to će ostati sve do kraja stoljeća kad se u nas budi (post)moderno prozno pero. U prosudbama o postratnim YU-književnostima govorilo se da Hrvatska ima najjače pjesništvo, a Srbija prozu. S obzirom na količinu pjesničke riječi i njezinu izuzetnu kvalitetu, činilo se premalim njezino kritičko iščitavanje: premalo je bilo antologičara, teoretičara, kritičara i povjesničara književnosti da uznesu tu kvalitetu na hrvatski pjesnički Parnas. Drugim riječima, poezija je zaslužila više od onog što je o njoj napisano i objavljeno. Jasno je da se to s vremenom ispravlja. Što je distanca veća, sudovi su o njoj jasniji, pa se može misliti kako je pisanje o pjesnicima sada lak posao.
Čitljivo i nestručnjacima
Ali nije i nikad nije bio. To značajniji je novi, kapitalni kritičko-teorijski prilog koji dolazi od književnika, pjesnika, esejista i teoretičara Branimira Bošnjaka čijoj se znanstvenoj studioznosti vjeruje ne samo zato što mu je dvotomno "Hrvatsko pjesništvo/pjesnici 20. st." (u nakladi Altagame) 28. knjiga! Visoka intelektualnost dana s poetskim preljevom, značajka je Bošnjakova esejizma, zbog koje je čitljivost dviju knjiga vrlo visoka i privlačna za nestručni intelektualni krug. Bošnjak je u mirovinu otišao s mjesta šefa Radiodramskog programa HRT-a, ispraćen rejtingom sjajnog izlagača, čija razložnost, dakle razumljivost teksta koji je pisao i govorio u eteru, nikad nije išla na uštrb njegova znanstvenog dosega. Zato su obje knjige iznimno čitljive.
Iznad europskih okvira
U prvom tomu njegov društveno-znanstveno-umjetnički govor ide od pjesništva Janka Polića Kamova do poezije Branislava Glumca. A nakon kraćih eseja o 42 pjesnika iz tog raspona, slijedi druga knjiga o čak 99 renomiranih pjesničkih imena i opusa, od Dubravka Horvatića do Ane Brnardić. Svi oni ispisali su ili pišu povijest modernog hrvatskog pjesništva koje doseže, pa i nadilazi duh europskog pjesništva moderniziranjem vlastite tradicije.
Koga interesira Srbija? Pa zasto je svaki politicar, svaki novinar, svaki pisac tako fiksiran na Srbiju! Ignorirajte ih, ne interesiraju me nikakva Srbija, Albanija, Makedonija itk, to su Balkanske zemlje i usporedivat nas snijma je ovreda!!!