Nizozemski pisac Gerbrand Bakker nije nepoznato ime hrvatskoj publici. Bio je u Zagrebu na Prvom festivalu svjetske književnosti, oduševio je i hrvatske čitatelje romanom “Gore je tiho”. A Fraktura mu je nedavno objavila i roman “Obilazak” koji je 2013. godine dobio Independentovu nagradu za stranu fikciju (kada je užem izboru bila i naša Daša Drndić sa svojim “Sonnenscheinom”). “Obilazak” je s nizozemskog na hrvatski prevela Maja Weikert, koja je na hrvatski prevela i prvi Bakkerov roman.
Bakker je pisac koji minuciozno, od prve do zadnje stranice, gradi svoje prozno zdanje i to doslovno ciglu po ciglu. Bez stresova, bez lutanja, bez izljeva autorskog pravedničkog gnjeva ili dociranja, starinski postojano i uporno. Upućen je strogo na radnju, ne ispušta je iz ruke ni na trenutak, ne zanimaju ga sporedni rukavci, ali ga i te kako zanima ljudska psihologija i svakodnevna bogodana raskoš prirode koja okružuje čovjeka. U “Obilasku” mu je glavni lik intelektualka koja bježi iz Amsterdama u kojem je imala lagodan posao na fakultetu, ali ga je izgubila zbog zamagljene seksualne afere sa studentom. Spas od poslovne afere, ali i bračnog objašnjavanja svoje nevjere, nalazi u seoskoj idili Walesa u Velikoj Britaniji. Ona bježi u pitoresknu kuću na osami koja ima svoje tajne, deset velikih gusaka, bivšu vlasnicu, svojevrsnog mačističkog nadglednika koji na imanju oko kuće na ispaši drži svoje ovce, jazavce koji uopće nisu pitomi i pohlepne lisice, ali i mladog neobuzdanog, ali i podložnog Velšanina spremnog na avanture svakakve vrste.
Zbog čega je teoretičarka književnosti pobjegla baš u Wales? Zašto je u Nizozemskoj ostavila i tipične roditelje koji su brižno-ravnodušni prema svojoj kćeri, ali i supruga s kojim je komunikacija krajnje oskudna i površna i s kojim nije začela dijete? Zašto se ne brine za svoju budućnost? Pa troši novac bez ograničenja izbjegavajući plaćanje karticama kako ne bi otkrila lokaciju na koju je pobjegla? Zašto su joj toliko potrebni jaki lijekovi? Kako je umrla starica u čiju se pustu i tajnovitu kuću uselila? Prijeti li njoj opasnost u toj kući? Zašto ima problema prilikom pisanja doktorata o Emily Dickinson? I zašto uopće ima problema u svom literarnom znanstvenom radu? Zašto ne može ili ne zna zaštititi guske? Zašto mrzi autoritete? I zašto toliko pije? Zbog čega je promijenila čak i identitet?
Sve su to pitanja koja će si čitatelj ovog staloženog i utemeljenog ljubavnog psihološkog romana stalno postavljati. A autor će mu odgovore davati na kapaljku, krajnje postepeno i škrto, ne bježeći niti od postavljanja literarnih i činjeničnih zamki. Pa će roman na mahove obući i u ruho blagog, pitomog, ali i zlokobnog krimića ili pak mu dati obrise inteligentnog propitivajućeg putopisa u kojem se europski kontinentalci pitaju što je to Boxing day (dan nakon Božića) koji je u Velikoj Britaniji jedan od najvažnijih ritualnih dana u godini kada se ultimativno mora ići u kupnju i beskrajno kupovati, kupovati…
Iako je strogo kontrolirani Bakker u “Obilazak” uvrstio i druge zanimljive likove, od zbunjenog supruga i druželjubivog homoseksualnog policajca pa do ljubopitljivih stanovnika velške provincije, ipak nad knjigom stalno dominira lik nesretne Agnes koja je životni oslonac u teškim, zapravo najtežim trenucima svog života potražila u bijegu iz građanske sigurnosti i obiteljske predvidljivosti. Očito je da je u životu donijela niz krivih odluka i to i od bračnog, obiteljskog, a onda i profesionalnog života. Ali je očito i to da nije poput gladne guske odlučila čekati da netko drugi odluči kakav će joj biti kraj. Pa je radikalno raskrstila sa dosadašnjim životom i otišla u novi život za koji je znala da je vremenski i te kako ograničen. A onda je u tom novom životu barem izborila neki novi sadržaj te su u njen život na mala vrata ušli neki novi, očito životniji ljudi. I iako nisu njen život skrenuli sa utabanog, sudbinskog puta, pomogli su joj da ponajprije sebi pokaže da nije samo nezanimljiva i potrošna ljudska krpa osuđena na dosadno i samosažalijevajuće samouništenje, nego da se i te kako dobro snalazi i u erotskim igricama dokazivanja rodne nadmoći.