Ruski aktivistički umjetnički kolektiv Pussy Riot dobit će igranu TV seriju, temeljenu na životu i nadolazećim memoarima jedne od njihovih osnivačica, Nadežde Tolokonjikove.
Pussy Riot u fokus svjetske javnosti došao je 2012. godine, kada je pet članica toga kolektiva u moskovskoj katedrali Krista Spasitelja izvelo "punk molitvu", u kojoj su Majku Božju molile da Rusiju oslobodi Putina.
Bio je to prosvjed, kazale su, protiv podrške koju je Ruska pravoslavna crkva iskazivala Vladimiru Putinu na prethodnim izborima. Nedugo nakon akcije u crkvi tri članice Pussy Riota – Nadežda Tolokonjikova, Marija Aljohina i Ekaterina Samusevič – uhićene su i optužene za "huliganizam motiviran religijskom mržnjom", a dvije preostale neimenovane sudionice punk molitve izbjegle su iz Rusije. Slijedio je sudski proces koji je u inozemstvu, ali i među samim građanima Rusije, bio žestoko kritiziran, a zbog zatvorske kazne u trajanju od dvije godine koja je izrečena tim mladim ženama oglasile su se i organizacije za zaštitu ljudskih prava poput Amnesty Internationala te su Tolokonjikova, Aljohina i Samusevič proglašene političkim zatvorenicama.
Tolokonjikova, koja je kaznu izdržavala u ruskoj kažnjeničkoj koloniji IK-14, tijekom svog je zatočeništva aktivno upozoravala na nehumane uvjete kojima su bile izložene ona i druge zatvorenice. Bile su, posvjedočila je, prisiljene raditi i po 16-17 sati dnevno, spavati im je bilo dopušteno samo 3 do 4 sata, bile su psihički i fizički zlostavljane, premlaćivane i podvrgavane kaznama poput stajanja na hladnoći bez adekvatne odjeće. Tolokonjikova je u zatvoru započela i štrajk glađu, zbog čega je bila i hospitalizirana, a puštena je samo nekoliko mjeseci prije isteka kazne od dvije godine, što je nazvala propagandnom i populističkom mjerom kojom je Putin namjerio osvjetlati svoj obraz uoči Zimskih olimpijskih igara koje su se tada trebale održati u Sočiju.
Tolokonjikova, čiji će se život prikazati u seriji u produkciji kuće STX Entertainment, više ne živi u Rusiji, a zbog nedavne je izložbe "Putinov pepeo" proglašena traženom osobom te se u domovinu u strahu od progona više i ne može vratiti. A sada je, kazala je, napokon odlučila ispričati svoju priču.
Rođena 1989. godine u industrijskom gradu Norilsk u Sibiru, sa 17 godina zaputila se u Moskvu, gdje je studirala filozofiju na Moskovskom državnom sveučilištu. Političkim aktivizmom počela se baviti u okviru umjetničkog kolektiva Voina, sudjelujući u nizu performansa i provokativnih prosvjeda protiv ruske vlasti, a 2011. godine postala je jedna od osnivačica Pussy Riota.
– Bila sam 20-godišnja umjetnica bez novca koja je studirala filozofiju, a Putin je bio jedan od najmoćnijih, najbogatijih i najopasnijih ljudi na svijetu. Ustala sam protiv njega 2011. godine ne mareći za posljedice. Nakon godina zatočeništva, maltretiranja, napada i trauma spremna sam ispričati svoju priču. Moj je san da moja domovina postoji u miru, demokraciji i različitosti, da postane mjesto gdje se homoseksualce ne kamenuje. Tražim li previše? Čini li me to ekstremistkinjom? Danas sam na popisu najtraženijih kriminalaca u Rusiji, etiketirali su me kao stranu agenticu, a nedavno mi se u Rusiji sudilo u odsutnosti. Moji rođaci i prijatelji bili su otrovani, moja vlada želi me vidjeti mrtvu, ali ja ni zbog čega ne žalim. Ako priča Pussy Riota može inspirirati novu generaciju buntovnika, znači da sve to nije bilo uzalud – kazala je Tolokonjikova.