Da bi proslavili izlaženje 900. broja, u "Action Comicsu", časopisu u čijem se prvom broju 1938. prvi put pojavio Superman, naručili su od brojnih autora posebne kratke strip-priče o popularnom "čovjeku od čelika". U jednoj od tih priča, "The Incident", koju je napisao David S. Goyer (koscenarist filmova o Batmanu Christophera Nolana), a nacrtao Miguel Sepulveda, Superman se odriče američkog državljanstva s obrazloženjem da stvari za koje se on oduvijek borio – "istina, pravda i američki način života" – nisu više ono što su nekad bile.
Naime, nakon što taj Amerikanac kriptonskog porijekla svojim prisustvom mirno podrži nenasilne proteste protiv vlade u Iranu, Iranci taj čin Supermana, poznatog Amerikanca, proglase objavom rata, a ni State Department nije oduševljen samostalnim vanjskopolitičkim potezima poznatog superjunaka. Stoga on, čiji je i sam kostim bio smišljen u bojama američke zastave, veći Amer od svih koji su u toj zemlji rođeni, odlučuje da će se pred UN-ovom glavnom skupštinom javno odreći svog američkog državljanstva i da će se za istinu i pravdu tako boriti mnogo slobodnije, na globalnoj razini.
Time je došlo do velikog obrata u ulogama "dobrog" Supermana i "mračnog" Batmana; čovjek-šišmiš, koji je u legendarnom "Povratku viteza tame" Franka Millera u lice rekao Supermanu: "Ja sam se uvijek borio za pravdu, a ne za zakon, dok si ti uvijek bio spreman ljubiti guzicu svakome tko ima značku ili zastavu", u međuvremenu je u Nolanovu "Vitezu tame" postao netko tko prihvaća neovlašteno prisluškivanje kao prihvatljivu metodu kad ide njemu u korist, dok onaj koji nije ni ptica niti avion, eto, zahvaljuje na putovnici svoje usvojene domovine.
Konzervativci vrište do neba na taj stripovski potez, a cinični čitatelji dobacuju im da im je ipak ostao Batman, dok su, naravno, najmalobrojniji oni koji imaju dovoljno razuma da istaknu da je sve to ipak samo strip.
Batman je od početka bio iskreniji od supermena i to je jedan od razloga zašto je popularniji!