Velika simfonijska poema Richarda Straussa "Also sprach Zarathustra", prema istoimenom filozofskom djelu Friedricha Nietzschea, jedno je od najpoznatijih glazbenih djela na svijetu, barem njegov spektakularan i dramatičan uvod, koji je dodatno proslavio Stanley Kubrick u svom filmskom remek-djelu "2001: Odiseja u svemiru".
Straussovom je partiturom još kao tinejdžer bio fasciniran i Alexander Rahbari.
– Zaljubio sam se u tu partituru i zbog toga se počeo baviti i idejama koje stoje iza nje. Ubrzo sam shvatio da u njima nema ničega od prave ljepote našeg izvornog perzijskog Zaratustre i njegova učenja te da milijuni ljudi vjerojatno pogrešno misle da je to naš perzijski Zaratustra. Ipak, zbog važnosti dvojice velikana, Nietzschea i Straussa, nisam se usuđivao ni pomisliti na uglazbljivanje izvornih Zaratustrinih riječi. Sve do 2018., kada sam počeo proučavati tekstove iz Zaratustrine Aveste i na kraju napisao simfoniju utemeljenu na perzijskoj glazbi i drevnim izrekama – otkrio nam je maestro Rahbari, koji će danas 4. ožujka u Zagrebu, nakon nekoliko odgađanja, napokon praizvesti skladbu koju je nazvao "Also sprach Zarathustra Spitama". Dodajući poznatom naslovu Zaratustrino "prezime", želi reći: tako je govorio naš izvorni, perzijski Zaratustra, utemeljitelj prve poznate monoteističke religije, čije poruke ljubavi, radosti i mira odjekuju u svetim knjigama svih kasnije nastalih velikih religija.
Maestru Rahbariju iznimno je važno što će svjetsku praizvedbu imati upravo u Hrvatskoj s orkestrom Zagrebačke filharmonije, kojoj je prije dvadeset godina bio šef dirigent.
– Kada je djelo bilo gotovo, odlučio sam ga darovati hrvatskom narodu koji se voli hvaliti iranskim podrijetlom. Ohrabrilo me i to što su svi Hrvati u mojoj obitelji, moja supruga i moje četvero djece, oduševljeno pozdravili tu odluku – rekao mi je maestro Rahbari dodavši da mu je Zagrebačka filharmonija zauvijek ostala jedan od najdražih orkestara.
Nakon prve probe maestro je bio oduševljen kako je prvi put zazvučala njegova velika partitura u Lisinskom, a osim orkestrom, silno je zadovoljan i Komornim zborom "Ivan Filipović", koji je, pod vodstvom svog zborovođe Gorana Jerkovića, još lani uvježbao svoje zahtjevne dionice i tekst napisan na farsiju.
– Zbor me sada ponovno oduševio i iznenadio, jer me dočekao s više pjevača nego lani. Ja im ništa nisam rekao, sami su zaključili da bi se za ovu praizvedbu uz veliki orkestar trebali pojačati – pun je hvale maestro.
Rahbarijeva simfonijska poema na sjajan način kombinira drevnu perzijsku i europsku glazbenu tradiciju. Prvobitno je imala pet stavaka. U prvom se pojavljuje Zaratustra, čiju rolu pjeva solist, iranski tenor Reza Fekri. Drugi stavak pravi je orkestralni i zborski vatromet plesa i radosti jer dočarava slavlje Perzijske nove godine, koja se i danas u Iranu slavi u prvim danima proljeća. Slijede orkestralni interludij te stavci "Zaratustrina karavana" i "Zaratustrin trijumf".
– Nakon jednog pokusa sa zborom lani u Zagrebu, vozeći se po kiši prema Beču, smislio sam još jedan stavak, nekoliko minuta za zbor a capella. Već sljedećeg jutra poslao sam zboru u Zagreb note. U partituri će to sada biti treći stavak pod naslovom "Tako je govorio Zaratustra", s tekstom na engleskom kao svojevrsnim sažetkom – kaže maestro.
Premda je kao dirigent ostvario veliku međunarodnu karijeru i diskografski opus od više od dvjesto snimaka, koje na internetskim platformama postižu milijunski auditorij, Rahbari je, zapravo, i počeo kao skladatelj. Na svojem prvom dirigentskom nastupu u Beču 1974. godine senzaciju je izazvao njegov vlastiti Violinski koncert. Ali, kao šef dirigent nikada na program nije stavljao vlastite skladbe niti je u deset godina, koliko je bio umjetnički direktor diskografske kuće Koch International, naručio ijedno snimanje nekoga svojeg djela.
– Smatram to jednom vrstom nažalost raširene korupcije u glazbenom svijetu i vidio sam mnoge šefove dirigente koji su i skladatelji koji svoju poziciju iskorištavaju za promociju vlastitih djela. Vidio sam i koliko se mladi skladatelji muče trčeći za dirigentima sa svojim skladbama. Zato sam u dvanaest godina kao šef dirigent Flamanskog radija u Bruxellesu, gdje sam bio prije Zagreba, praizveo mnoga djela njihovih skladatelja. Isto tako u Njemačkoj, Austriji, Engleskoj... – kaže maestro, koji ipak nikada nije prestao skladati.
U međuvremenu je skladao veliki ciklus "Moja majka Perzija". U njemu je "Zaratustra" već dvanaesto djelo, a većinu prethodnih objavila je diskografska kuća Naxos i dočekana su izvrsnim kritikama.
Osobito plodno za skladatelja Rahbarija bilo je pandemijsko vrijeme.
– Odjednom sam imao puno vremena za komponiranje i u godinu dana skladao sam operu "Perzijanci" na tekst Eshilove tragedije, uglazbio sam Goetheov "Divan", napisao još jednu koncertnu operu "Abraham", skladbu "Perzijski slavuj" za dva tenora i orkestar te Koncert za tar (tradicionalno perzijsko žičano glazbalo) i orkestar. Sve te kompozicije već su snimljene i čekaju svoje praizvedbe i diskografska izdanja. Tako će biti snimljena i ova zagrebačka praizvedba, a ja ću sa snimkom ravno u jedan bečki studio. Tamo ćemo napraviti master koji odmah možemo slati širom svijeta glazbenim festivalima. Može ga slobodno svijetu ponuditi i hrvatska ministrica kulture. Siguran sam da će interes biti velik, jer tko nije čuo za "Also sprach Zarathustra" i koga neće zanimati kakva je to "nova verzija"... – uvjeren je maestro Rahbari.
Na pitanje o tome gdje vidi sljedeće izvedbe "Zaratustre" nakon Zagreba, kaže:
– Svakako najprije u Teheranu, o čemu sam već razgovarao s hrvatskim veleposlanikom u Iranu gospodinom Dragom Štambukom. On je i pjesnik i oduševljen je djelom o kojem će reći nekoliko riječi publici prije praizvedbe. U Teheranu ću postaviti samo jedan uvjet: da imamo najmanje sedam izvedbi, zato što znam da će interes publike biti golem, kao i inače za moje nastupe, a i zato da Zagrebačka filharmonija tako nešto zaradi. A nakon Teherana već nas vidim na velikom BBC Proms festivalu u Londonu, koji uvijek traži atraktivna nova djela s dobrom pričom.
Na kraju sam pitao maestra koju bi od Zaratustrinih poruka u ovom trenutku osobito izdvojio:
– Ima ih mnogo, ali izdvojio bih jednu koju nisam čuo u drugim religijama: "Mrzite Mržnju, volite Ljubav". Tako nešto mogao je reći i Isus, a upravo ta divna poruka čini mi se osobito važnom u ovim ružnim i agresivnim vremenima.
Zoroastrizam ili mazdaizam bio je dualistička vjera, nije bio monoteistička. Vidjeti u Hrvatskoj enciklopediji (enciklopedija.hr) ili na Wikipediji (pod Zoroastrianism) .