Je li kazalište u krizi? Je li to kriza kazališnih formi ili kriza sadržaja? Bila su to dva ključan pitanja kojima su se bavili sudionici 50. generalne skupštine Europske kazališne konvencije, koja je okupila u Zagrebu 65 ravnatelja, redatelja, producenata i kazališnih umjetnika iz dvadeset europskih država, a čije je domaćica bila Dubravka Vrgoč, ravnateljica ZKM-a.
Ideja tajnog kazališta
Stefan Kaegi, iz kazališne skupine Rimini Protokoll, veliki kazališni inovator, zagovarao je važnost interaktivnog kazališta u kojem on vidi apsolutnu budućnost teatra i mogućnost približavanja širokoj, osobito mlađoj publici. Producentica Lyric Theatrea iz Londona objasnila je eksperimentalnu ideju o tzv. tajnom kazalištu koju su osmislili zbog rada na renoviranju njihove zgrade, a objasnila je da je to naišlo na odličan prijam publike i virtualnih medija koji su podržali tu ideju kao vrlo zanimljivu. Ona je govorila i o važnosti koprodukcijskih projekata kao jedino održivih u vrijeme krize.
Dubravka Vrgoč zalagala se za potragu za novim i atraktivnim izvedbenim prostorima. Ona kaže da će to približiti teatar lokalnoj zajednici, da se predstave moraju (i mogu) izvoditi i izvan klasične kazališne zgrade, primjerice u bivšim tvornicama, te tvrdi da će drukčiji prostori automatski stvoriti okvire i mogućnosti promišljanja i drukčijih kazališnih formi.
Europski kazalištarci mogli su vidjeti i predstavu ZKM-a \"Galeb\" Bobe Jelčića, \"Tartuffe\" Jerneja Lorencija, \"Sada je, zapravo, sve dobro\" Olje Lozice i \"Žutu crtu\" Ivice Buljana. U radu skupštine sudjelovali su i naši eminentni redatelji Bobo Jeličić i Ivica Buljan. Jelčić je govorio o svojim iskustvima dekonstrukcije i osuvremenjivanja klasičnog teksta na primjeru Čehovljeva \"Galeba\" te nužnom suočavanju s tim nedodirljivim autorom. On smatra da klasici mogu biti neiscrpni izvor potrage za novim kazališnim formama, no ističe da se zbog njih nikako ne smije zanemariti kazalište koje će se baviti realnim problemima svakodnevice. Bilo je to njegov obračun s hrvatskim kazalištem s kojim nije zadovoljan, a zaključio je da mu je najvažniji rad s glumcima koji će pronaći način da postanu likovi koje tumače.
Devet posto više novca
Redatelj Ivica Buljan objasnio je važnost veze između kazališta i filozofije, što i jest njegov doživljaj teatra.
– U mom radu primarno mi je poništiti distanciju između publike i glumaca, stvoriti kolektiv na sceni, služiti se formom performansa te autentičnom dinamikom koju donosi glumačko tijelo – rekao je Buljan.
Gost skupštine bio je i Karel Barták, voditelj Programa kultura Europske komisije, koji je najavio da će se proračun za kulturu u EU do 2016. povećati devet posto te je najavio nepovratni novac kojim će se moći koristiti i članovi Europske kazališne konvencije.