Pljačke galerija i muzeja te ukradena umjetnička djela oduvijek su punili naslovnice novina, a crno tržište umjetnina na svjetskoj se razini nalazi odmah pored ilegalnih tržišta drogama i oružjem. S obzirom na veliku prepoznatljivost umjetničkih djela, nije ih nimalo lako prodati, stoga često vrijedi pravilo da se umjetnine krade s razlogom - ako je kupac već osiguran. Povodom spektakularne pljačke muzeja "Zeleni trezor" u Dresdenu, prilikom koje su pljačkaši pobjegli s plijenom vrijednim više od milijardu eura, odlučili smo se prisjetiti 10 najvećih pljački umjetnina u povijesti.
10. "Pogled na more u Scheveningenu" - Van Gogh
U prosincu 2002. dva su djela slikara Vincenta van Gogha nestala iz amsterdamskog Van Gogh muzeja. Bila je riječ o pejzažima "Pogled na more u Scheveningenu" i "Kongregacija napušta Reformiranu crkvu u Neuenu" Ukrao ih je Octave Durham koji je čak 14 godina nakon svog pothvata sve priznao u intervjuu za dokumentarac na nizozemskoj televiziji.
- Neki ljudi su rođeni učitelji. Neki ljudi su rođeni nogometaši. Ja sam rođeni lopov - izjavio je tada Durham.
Sama pljačka trajala je oko 3 minute i 40 sekundi, a Durham je djela ukrao ne znajući koliko uopće vrijede, već zato što su bila najmanja i najlakša za nositi. Slike je uspio prodati talijanskom mafijašu Raffaelu Imperialeu za 350 000 eura, dok se stvarna cijena van Goghovih pejzaža procjenjuje na između 10 i 70 milijuna. Durham je uhićen i u zatvoru je proveo samo 25 mjeseci, nakon čega se ubrzo vratio životu na margini, pokušao opljačkati banku i ponovno završio u zatvoru. Slike su pronašli talijanski detektivi skrivene u zidu u domu Raffaela Imperialea zajedno s oko 20 milijuna eura ukradenih dobara.
9. i 8. "Vrisak" i "Madonna" - Edvard Munch
Poznata slika "Vrisak" norveškog slikara Edvarda Muncha nekoliko puta našla se na meti pljačkaša, a ukradene su dvije njene postojeće verzije, prva 1994. iz Nacionalne galerije u Oslu, a druga 2004. iz muzeja Munch u istom gradu.
Na dan otvaranja zimskih Olimpijskih igara u Lillehammeru, 12. veljače 1994., dva muškarca provalila su u Nacionalnu galeriju u Oslu, ukrala "Vrisak" i ostavila drsku poruku: "Hvala vam na lošem osiguranju". Kradljivci su tražili milijun dolara otkupnine, što je praksa poznata kao artnapping ili otmica umjetnina, no galerija je odbila platiti. Norveška i britanska policija zajedničkim su naporima uspjele locirati sliku i 7. svibnja iste godine vratiti je neoštećenu. Dvije godine kasnije četvero je muškaraca osuđeno za sudjelovanje u krađi, no jedan od njih, Pål Enger, koji je već ukrao jednu Munchevu sliku, "Vampir", oslobođen je jer su britanski agenti koji su sudjelovali u operaciji u Norveškoj boravili bez dozvole s lažnim identitetima.
Deset godina kasnije. kolovoza 2004., druga verzija "Vriska" iz 1910. godine, ukradena je usred bijela dana. Maskirani i naoružani pljačkaši provalili su u Munchov muzej u Oslu i ukrali spomenutu sliku te još jedno Munchovo djelo, "Madonnu". Šest je muškaraca osumnjičeno i trojica su osuđena 2006., no slike nisu pronađene. Kasnije te godine, norveška policija objavila je da su pronašli obje slike gotovo neoštećene, no nisu htjeli otkriti detalje operacije. Obje slike procijenjene su na 121 milijun dolara.
7. "Golub s graškom" - Picasso, "Pastorala" - Henri Matisse, "Žena s lepezom" - Amedeo Modigliani...
Nama možda najpoznatiju pljačku, koja se odvila u Parizu 2010. godine, počinio je Hrvat. Vjeran Tomić, inače veliki ljubitelj umjetnosti, Francuz rodom iz Hercegovine, prozivan je i "hrvatskim Spidermanom" zbog ludih krađa koje je počinio po Francuskoj. Tomić je s dvoje pomagača 2010. ukrao pet slika iz Muzeja moderne umjetnosti u Parizu, djela Pabla Picassa, Henrija Matissea, Amedea Modiglianija, Georgesa Braquea i Fernanda Légera, koje se zajedno procjenjuju na više od sto milijuna eura. Kradljivci su uhićeni, no slike nikada nisu pronađene.
Jedan od lopova nakon uhićenja je izjavio: “Umjetnine sam bacio u smeće. Počinio sam najveću grešku u svom životu. To što sam napravio je monstruozno, no uhvatila me panika, osjećao sam da mi je policija za vratom, nisam znao što da činim, činilo mi se da me prisluškuju, da me špijuniraju gdje god krenuo. Otišao sam po Modiglianijevu sliku koju sam spremio u sef, te uzeo i ostale umjetnine koje su se bile u mom studiju, sve sam ih uništio, potrgao na sitne dijelove i potom bacio u smeće zgrade u kojoj živim”.
6. "Polje maka" - Claude Monet, "Dječak u crvenom prsluku" - Paul Cezanne...
Više slika Cezannea, Degasa, van Gogha i Moneta u vrijednosti 164 milijuna dolara, ukradene su također usred dana u jednoj od najvećih europskih pljački 2008. godine iz privatne kolekcije Buehrle u švicarskom Zürichu. Trojica maskiranih muškaraca, od kojih je jedan govorio njemački sa "slavenskim" naglaskom, upala u muzej i u bijelom autu pobjegla sa slikama. Ta se pljačka dogodila samo nekoliko dana nakon što su iz obližnjeg kulturnog centra u Zürichu ukradena i dva Picassova djela te nije isključeno da su dvije pljačke povezane. Monetovi "Makovi" pronađeni su nekoliko dana nakon krađe, a Cezanneov "Dječak u crvenom prsluku" nađen je u policijskoj akciji u Beogradu 2012. godine.
5. Van Gogh Museum, Amsterdam - ukradeno je čak 20 slika
Spektakularna pljačka čak 20 djela slikara Vincenta van Gogha dogodila se u zoru u Amsterdamu 14. travnja 1991. godine. Sve su slike zajedno bile procijenjene na čak 500 milijuna dolara u trenutku pljačke. Jedna od ukradenih slika bili su i poznati "Suncokreti", no kradljivci nisu uspjeli daleko pobjeći. Niti sat vremena nakon pljačke, slike su pronađene i vraćene. Naime, četvorica pljačkaša prevozila su ukradena djela u automobilu kada im je pukla guma, a oni su se razbježali i ostavili umjetnička djela - u autu.
4. Pljačka u muzeju Isabella Stewart Gardner
Pljačka muzeja Isabella Stewart Gardner, teška pola milijarde dolara, najveća je pljačka u SAD-u i jedna od najvećih u cijelom svijetu. Dogodila se 18. ožujka 1990. godine, kada su u muzej mirno ušetali pljačkaši, vezali čuvare i cijelih sat vremena birali umjetnine koje će ukrasti, njih ukupno 13, među kojima je bile i Rembrandtova "Oluja na Galilejskom moru" te "Koncert" Johannesa Vermeera, do tada naskuplja ukradena slika svih vremena procijenjena na 200 milijuna dolara. Do dana današnjeg identitet kradljivaca nije poznat te niti jedno djelo nije pronađeno. Na zidovima muzeja Isabella Stewart Gardner i dalje na mjestima ukradenih slika vise prazni okviri.
3. Pljačka Umjetničke galerije Whitworth
Ova je pljačka iz 2003. možda jedna od najzanimljivijih u povijesti - jer zapravo nije bila pljačka. Nepoznati je čovjek ili skupina ljudi iz galerije Whitworth u Manchesteru ukrala radove Vincenta van Gogha, Pabla Picassa i Paula Gauguina vrijedne tadašnjih 4 milijuna funti. Dobronamjerni pljačkaši slike su ostavili u javnom zahodu samo 200 metara udaljenom od galerije s porukom: "Nije nam bila namjera ukrasti, samo ukazati na očajno osiguranje". Taj su javni WC policajci zatim duhovito prozvali: Loo-vre.
2. John Tillman
Drugo mjesto na listi pripada ne jednoj pljački, već najuspjšenijem pljačkašu svih vremena, Johnu Tillmanu, koji je u svojoj karijeri ukrao preko 10 000 umjetničkih djela i artefakata iz raznoraznih muzeja, galerija i antikvarnica - uključujući i pravu egipatsku mumiju.
Kanađanin Tillman i njegova žena, Ruskinja Katya Anastasia Zhestokova zajedno su, poput slavnog para Bonnie i Clydea ukrali nevjerojatan broj umjetnina diljem cijelog svijeta - u Europi, na Bliskom istoku i u sjevernoj i južnoj Americi. Navodno su se, iz čistog uzbuđenja, ponekad i seksali usred pljački. Iako je Tillman uhićen, odbio je odati ime svoje žene i njenog brata koji im je pomagao, a oni još uvijek nisu uhićeni te se skrivaju u Rusiji. Tilmann je među ostalim uspio ukrasti i jednu od najvrjednijih knjiga na svijetu, prvo izdanje Darwinovog "Podrijetla vrsta" staro 150 godina i vrijedno više stotina tisuća dolara.
(Na slici, Tillman i Zhestokova u Moskovskoj operi u ljeto 2001. slave uspješnu krađu mumije iz Egipta)
1. "Mona Lisa" - Leonardo da Vinci
Dok je pljačka u Dresdenu nije skinula s trona, krađa je Mona Lise iz Louvrea sa procijenjenom vrijednošću od 794 milijuna dolara bila najveća ikada. 21. kolovoza 1911. godine bivši radnik Louvrea, Vincenzo Peruggia noć je proveo skriven u muzeju, a sljedećeg jutra, na neradni dan, izvadio je Mona Lisu iz okvira, sakrio ispod svoje bijele kute i nestao. Tek su sljedećeg dana zapanjeni zaposlenici muzeja shvatili da je slika nestala. Policija je kasnije ispitala Peruggiu, jer je ispitivala i sve zaposlenike muzeja, no navodno je imao alibi i oni nisu ni sanjali da se slika nalazi u njegovom stanu. U međuvremenu je za krađu osumnjičen i slavni pjesnik Apollinaire, koji je potom optužio Picassa, no obojica su se izvukla. Peruggia nije mogao dugo izdržati i pokušao je prodati sliku galeriji Uffizi u svojoj rodnoj Italiji te je uhvaćen. Kasnije je tvrdio kako je samo htio vratiti Mona Lisu u domovinu, gdje i pripada.