U Hrvatskoj čitanost raste, ali prodaja knjiga pala je za 80 posto

Na Dan hrvatske knjige i Dan autorskih prava na koji se već devet godina održava i Noć knjiga i hrvatskoj knjizi i kulturi pristigle su dobre vijesti. Prvo je javnost saznala da je porasla čitanost u Hrvatskoj, i to za sedam postotnih poena. Prema istraživanju agencije Kvaka svaka druga osoba iz Hrvatske starija od šesnaest godina pročitala je barem jednu knjigu u zadnjih godinu dana.

Takvih je osoba prema istraživanju na uzorku od tisuću ljudi provedenom u prvoj polovici ožujka bilo 49 posto, dok ih je lani bilo samo 42 posto. Treba biti pošten i reći da broj ljudi koji u Hrvatskoj čita posljednjih godina ipak kontinuirano pada, jer je, primjerice, 2011. bilo 65 posto ljudi koji su u godini dana pročitali barem jednu knjigu.

Druga dobra vijest došla je sa sjednice Vlade koja je među relaksirajućim mjerama donesenim zbog relativno dobre situacije u vezi virusne pandemije u nas odlučila da se od 27. travnja otvaraju knjižare, antikvarijati, muzeji i knjižnice. Naravno, uz pridržavanje striktnih mjera opreza i zaštite. Takvu će vijest zasigurno oduševljeno dočekati nakladnici kojima je zbog jednomjesečnog zatvaranja knjižara na teritoriju cijele države prodaja knjiga pala oko osamdeset posto. Knjige se nisu mogle posuđivati ni u knjižnicama koje su zatvorile vrata pa su na svoje došli oni koji imaju bogate vlastite biblioteke i oni koji čitaju e-knjige. A ponuda tih knjiga u Hrvatskoj više je nego mršava, baš kao i ponuda e-knjiga u knjižnicama.

A knjižnice su i prema najnovijem istraživanju agencije Kvaka nezaobilazno mjesto za posudbu knjiga. Čak 44 posto čitatelja knjige posuđuje u knjižnicama, a njih 38 posto ih kupuje. Nažalost, što se kupnje knjiga tiče, i lani je ona bila u trendu stagnacije. Tako je 23 posto građana Hrvatske kupilo barem jednu knjigu u zadnja tri mjeseca, što je neznatno manje nego preklani kada je taj postotak iznosio 24 posto.

A kolika je važnost prorijeđenih knjižara za plasman knjige, najbolje predočava najsvježiji podatak da čak 47 posto ljudi knjige kupuje u knjižarama, 18 posto na kioscima, a 15 posto na internetu, što je postotak koji bi zbog virusa ubuduće mogao zabilježiti vidljiv rast. Doduše, taj vid prodaje knjiga raste i bez virusa, jer je 2013. godine putem interneta kupovalo samo 4 posto kupaca, a sada ih je ipak 15 posto. Kontinuirano pada i broj kupaca na kioscima koji je 2013. godine još iznosio visokih 29 posto!?

Na sreću kulture i izdavaštva te autora, pada broj onih koji knjige ne kupuju zbog manjka interesa, te sada iznosi 43 posto, dok je u ranijih istraživanjima čak prelazio i 50 posto. No porazni su podaci koji se tiču e-knjige. Tako broj ljudi koji kupuju e-knjigu u Hrvatskoj iznosi doista nevjerojatno niskih dva posto. Nešto ih više čita e-knjigu, radi se o devet posto ljudi.

Na internetu se najviše čitaju dnevne novine (što, nažalost, jako dobro znaju i vlasnici novina i novinari). Na dnevne novine otpada čak 55 posto internetskih pročitanih sadržaja, a slijede različiti portali i blogovi s autorskim tekstovima te blogovi i profili posvećeni knjizi... Zanimljivo, čak trećina hrvatske populacije ni povremeno ne čita sadržaje na internetu. Pomalo neobičan podatak za zemlju članicu Europske unije kojoj je najvažnija grana gospodarstva turizam.

Da je knjiga ipak u modi, dokazuje i fotografija koju je jučer ujutro na svom Facebook profilu objavio predsjednik Vlade Andrej Plenković slikavši se kako svojoj djeci čita knjigu. “Čitamo odmalena”, poručio je premijer javnosti ponovivši poruku ovogodišnje Noći knjige “S knjigom nisi izoliran”.

Poruku ljubiteljima čitanja uputila je i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rečenicom: “Uvijek je pravi trenutak za čitanje.” Svoje su poruke čitateljima poslali i poznati hrvatski pisci poput Kristiana Novaka, Mire Gavrana, Silvije Šesto, Renata Baretića, Jurice Pavičića, Damira Karakaša, Borivoja Radakovića, Julijane Adamović, Igora Štiksa, Olje Savičević Ivančević... Organizirani su i brojni nagradni natječaji, a volonteri koji mjesecima pripremaju Noć knjige uspjeli su osmisliti više od 500 virtualnih događanja u oko dvije stotine naselja s nekoliko stotina sudionika. Maskota ovogodišnje Noći knjige je simpatični patuljak Čituljak, ali nije zaboravljen ni lanjski Knjigomir. Virtualna Noć knjiga potrajala je cijeli dan i noć!