Pandemijska godina nije bitnije utjecala na navike hrvatskih građana u vezi s kupnjom i čitanjem knjiga. Tako prema podacima agencije Kvaka obrađenim uoči jubilarne, desete po redu Noći knjige, ispada da je ove godine barem jednu knjigu pročitalo 45 posto građana (lani je taj postotak iznosio 49 posto, a 2019. 42 posto). Taj je postotak puno veći kod ispitanika anketiranih putem interneta i iznosi respektabilnih 82 posto.
Najveći postotak onih koji čitaju godišnje je pročitao od jedne do tri knjige. Unatoč pandemiji koja nas je prikovala za kuće, na čitalačke navike nije utjecala jer čak 48 anketiranih tvrdi da čitaju koliko i prije pandemije. Njih 21 posto ipak čita više za vrijeme pandemije, a samo njih 4 posto počelo je čitati knjige za vrijeme pandemije.
Za vrijeme pandemije ipak je opao broj posjeta knjižnicama jer je čak 35 posto ljudi rjeđe posjećivalo knjižnice od uobičajenog broja. Najviše se čitala beletristika (30 posto), najmanje poezija i dramski tekstovi (3 posto). Zanimljiv je i podatak da e-knjige čita 30 posto populacije, kao i da samo 24 posto onih koji čitaju e-knjige te knjige i kupuje.
Pandemija nije smanjila broj kupaca knjiga. Otprilike je svaki četvrti građanin kupio barem jednu knjigu u posljednja tri mjeseca. Podatak za ovu godinu iznosi 23 posto koliko i za prošlu. Najslabije kupovne godine bile su 2013. i 2016. kada je samo 19 posto ljudi kupilo knjigu u tri mjeseca, a najbolja je bila 2005. kada je taj postotak iznosio 32 posto.
I po kupnji knjiga, kao i u čitanju, bolji su korisnici interneta jer je čak njih 62 posto u posljednja tri mjeseca kupilo minimalno jednu knjigu. Kod kupaca knjiga njih 47 posto je trošilo više, a 53 posto manje za knjige. Od početka pandemije 25 posto ispitanika više kupuje tiskane knjige putem interneta. Ispitanici također očekuju da se u trećem valu pandemije neće zatvarati knjižnice i knjižare (to ih priželjkuje čak 90 posto). Kvakino je ispitivanje provedeno s tisuću anketiranih ispitanika te njih 800 putem interneta.
Ove je godine za Noć knjige podatke pripremila i Nacionalna i sveučilišna knjižnica, a prema preliminarnim podacima, lani je pola milijuna građana bilo aktivnih korisnik narodnih knjižnica. Posuđeno je više od 7 milijuna knjiga i građe, što je 65 posto manje nego 2019. godine. No, četiri puta je porastao broj posudbi e-knjiga.
Proteklih deset godina vidljiv je lagani ali konstantni pad broja objavljenih naslova. Tako ih je 2010. bilo 7337, a lani, za kada još nisu obrađeni svi podaci, bilo ih je 4900. Očekuje se da će taj broj ipak porasti na nekih šest tisuća naslova. Raste interes za fikcionalnu literaturu, a nacionalni autori objavljuju se za trećinu više od stranih. Ipak, s obzirom na naklade, stani autori su traženiji kod čitatelja. Na hrvatski se najviše prevodi s engleskog, a slijede talijanski, francuski, njemački, španjolski, ruski, švedski... I u prijevodima hrvatskih djela na druge jezike u izdanjima naših nakladnika prednjači engleski.