Nakon komemoracije u kazalištu Kerempuh, gdje su se brojni glumci, pisci, slikari, novinari, filmaši i drugi kolege opraštali od svestranog Fadila Hadžića, uglavnom se govorilo o velikom nasljeđu koje nam je ostavio, ali i novoj društvenoj klimi, u kojoj mnogi više ne znaju prepoznati vrijednosti za koje se Hadžić zalagao.
– Nikada nitko na ovim prostorima nije bio tako plodan i bogat. Takav prijatelj praktično se nikad ne rađa i nisam siguran hoćemo li još u kojem stoljeću dobiti novog Fadila – rekao je emotivni Duško Ljuština.
Trebao bi biti uzor
A upravo bi jedan erudit Hadžićeva kalibra dobro došao u vremenu u kojem su oči medija uglavnom uprte u razne zvjezdice bez stvarnog talenta, smatra ugledni kulturnjak Vladimir Stojsavljević Vaki.
– Još u omladinskoj štampi bio sam jedan od prvih koje je zadivila kvantiteta njegova rada, koja je proizvela važne društvene promjene. S njegovim se imenom ne može baratati samo u kategoriji umjetnosti. Malo je ljudi na svijetu koji su društveno toliko važni, neponovljivi. Danas je socijalna klima bijedna, nove generacije u filmu i kazalištu vjerojatno neće znati prepoznati što bi to trebalo naslijediti od Fadila Hadžića. A upravo bi osoba poput Fadila, koja stvara umjetnost kako bi upozorila na društvene probleme, trebala biti uzor. A ne ove današnje kvazizvjezdice. Pa i prije je bilo takvih, a sada ih nitko ne pamti! – oštar je Vaki.
Prvi vjetar u leđa Histrionima
Hadžićevu političku hrabrost ističe i Zlatko Vitez.
– Poznavao sam ga od 1970-ih godina, bio je prvi koji je podržao naše mladenačke napore kad smo osnivali Histrione. Dao nam je vjetar u leđa u doba kad politička satira nije bila blagonaklono gledana u vladajućim strukturama. Treba reći da je kao autor bio pravi renesansni čovjek, čega se god primio, sve mu je išlo od ruke – naglasio je Vitez.
Glumica Mia Begović dočekala je kraj komemoracije sa suzama u očima.
Filmovi mu propadaju
– Jedna od mojih prvih uloga bila je u njegovim "Duhovima na Zrinjevcu". Bio je tako blag, nenametljiv, pravi dobri duh kazališta. Do zadnjeg dana smo učili od njega – rekla je.
A Carmen Lhotka, pročelnica Hrvatskog filmskog arhiva, dodaje da bi i mladi filmaši i dalje mogli puno naučiti iz Hadžićevih filmova - kad bi ih imali priliku vidjeti!
– Većina njegovih, ali i ostalih starijih filmova, čuva se na filmskim rolama koje je, bez obzira na brižno skladištenje, gotovo nemoguće zaštititi od propadanja. U Hrvatskoj je još uvijek nemoguće većinu tih filmova naći u digitalnom obliku, a bez digitalizacije nema ni prenošenja filmske tradicije na mlađe generacije, od kojih većina vjerojatno ni nije vidjela niti jedan Hadžićev film - upozorava.