Tko zna – zna. Beogradska filharmonija prije samo dvije godine bila je na rubu propasti. Financijske, a onda i umjetničke. Ravnatelj školovan na Konzervatoriju Čajkovski u Moskvi Ivan Tasovac morao je čak, malo u šali, malo u zbilji, u novinama objaviti oglas u kojem nudi sviranje svog orkestra na svadbama i sprovodima, kako bi prebrodili novčanu krizu i opstali. Doveden do ruba ponora, čak je dao i ostavku, pokušavajući ucijeniti političare nezgodnim publicitetom da baš za njihova mandata grad poput Beograda ostaje bez orkestra koji ima gotovo sedmodesetljetnu tradiciju. Pa nije Srbija samo zemlja turbofolka, vrhunskih sportaša, trubača i šljivovice.
Oštro pisao srpskim političarima
Danas je situacija bitno drukčija. Razbarušeni ravnatelj Tasovac sa slavnim svjetskim arhitektom Santiagom Calatravom, koji ima urede u Valenciji, Zürichu i Parizu, već vodi razgovore o novoj zgradi beogradskog orkestra koja mu je prijeko potrebna jer orkestar mahom muzicira u staroj i pomalo tijesnoj dvorani Kolarčeve zadužbine u središtu Beograda. Za ideju o gradnji nove zgrade, koja je san svakog filharmonijskog direktora (pa i onog Zagrebačke filharmonije Miljenka Puljića), Tasovac je zagrijao i slavnog indijskog dirigenta s američkim državljanstvom Zubina Mehtu, koji je nesebično stao na čelo fondacije koja se brine za budućnost Beogradske filharmonije.
Prije dvije godine Mehta je pisao oštra prosvjedna pisma srpskim političarima i poručio im da moraju stvoriti uvjete za daljnji rad beogradskih filharmoničara. Lani je u Beogradu održao i dva dobrotvorna koncerta s orkestrom s kojim se druži gotovo od početka svoje duge karijere. Pomaže im u nabavi instrumenata, njegovo im ime otvara mnoga svjetska vrata, a dugogodišnje iskustvo Mehte s Izraelskom filharmonijom pomoglo je Beograđanina u osnivanju međunarodne fondacije za pomoć Beogradskoj filharmoniji koja je registrirana u New Yorku i kojoj je Mehta poklonio svoje ime. U planu je i koncert Beogradske filharmonije u Carnegie Hallu, jednoj od najslavnijih dvorana na svijetu, za koji se zauzeo i Mehta, dirigent koji i u 75. godini života neumorno dirigira.
Pika-točka-tačka spajaju regiju
Tako će upravo danas na otvorenju festivala Rachlin i prijatelji na Držićevoj poljani u Dubrovniku jedinstveni Mehta dirigirati Beogradskom filharmonijom na njezinu prvom poslijeratnom nastupu u Hrvatskoj, što valjda ima i neku političku konotaciju. Austrijski mediji već pišu da je Rachlin zvijezda istoka Europe koja u gradu koji su Srbi napadali sada organizira koncert Beogradske filharmonije kao koncert pomirenja i budućnosti. No, Mehti Dubrovnik nije nepoznato odredište. Još je 1968. godine nastupio u tom gradu, i to baš uz Beogradsku filharmoniju, da bi 11. kolovoza 1998. nastupio također na Držićevoj poljani uz svoju Izraelsku filharmoniju. A još davnije 1960. godine kao vrlo mlad dirigent imao je nastup i u Zagrebu uz tadašnji orkestar Radiodifuzije. No, Hrvati očito nisu znali animirati i vezati uz svoje orkestre Zubina Mehtu, dirigenta koji je inaugurirao projekt Tri tenora s Pavarottijem, Domingom i Carrerasom, kao što je to uspjelo Srbima.
Mehta oduvijek ima i poseban osjećaj za prava ugroženih. Tako je 1993., na vlastitu odgovornost, s pancirkom i kacigom, putovao u Sarajevo kako bi u srušenoj vijećnici dirigirao Mozartov Requiem. Među solistima su bili i Jose Carreras i Ruggiero Raimondi. Mehta je dirigirao i na svečanom koncertu u palači UNESCO-a na oproštaju od dugogodišnjeg tajnika te organizacije Federica Mayora na kojem je u izvedbi dvaju završnih stavaka Devete Beethovenove simfonije sudjelovao i Akademski zbor Ivan Goran Kovačić iz Zagreba.
Stoga će i Mehtin koncert u Dubrovniku biti prilika da se s energičnim maestrom možda dogovore neke nove glazbene suradnje. Uostalom, Zagrebačka, Beogradska i Slovenska filharmonija u sljedećoj sezoni imaju i ciklus Pika-točka-tačka. Očito je netko odlučio staviti točku na međusobna huškanja i predrasude te otvoriti vrata novim vjetrovima kulturne suradnje na jugoistoku Europe. Pa makar i uz dirigenta iz komplicirane Indije koja divovskim koracima postaje treća ili četvrta sila svijeta.
prenio sam sa teltexsa di dasu primorani jer je u krizi a tadi* ne može ili neće pomoći pa eto sami se snalaze --a sad je to sve u rukama tog ***** -- ovo nije omalovažavanje već stvarno stanje u srbiji a tadić i dalje izigrava-- koga ni sam nezna --toliko