U okviru 7. bijenala slikarstva organiziran je dodatni program kroz koji posjetitelji mogu razgledati murale hrvatskih umjetnika, nastalih unutar stambenog kompleksa Parka Kneževa. Park Kneževa luksuzan je stambeni kompleks renomiranog investitora - tvrtke VMD Model, poznate po gradnji stambenih i poslovnih prostora najviše razine kvalitete.
Interijere, odnosno lobije zgrade, oslikalo je šestero domaćih umjetnika: Jelena Bando Dodig, Tomislav Buntak, Fedor Fischer, Danko Friščić, Matko Vekić i Zlatan Vrkljan.
Uoči novog vodstva, koje će se održati 2. prosinca s početkom u 11.00 sati, razgovarali smo s investitorom, direktorom VMD Modela, gospodinom Nevenom Mikecom.
Projektu Parka Kneževa, nastalom u prostoru između Bornine i Branimirove te Domagojeve i Erdodyjeve ulice, prethodio je projekt Bloka u Bužanovoj ulici gdje ste po prvi puta pozvali nekoliko hrvatskih umjetnika reagirati u prostorno specifičnom kontekstu. Možete li nam reći kako je došlo do ideje, koja je bila vaša vizija i zašto murali u stambenom prostoru?
Projekt Park Kneževa nastao je iz moje želje da se ponudi novi ekološki i zeleni koncept življenja u samom središtu grada, kojim se zapušteni prostor revitalizira novom vrhunskom arhitekturom, obiljem zelenila i sadržajima. S obzirom na moju osobnu ljubav prema umjetnosti, želio sam da važan dio koncepta čini i uvođenje umjetnosti u životni prostor te su, u skladu s filozofijom stvaranja jedinstvenih prostora življenja, a ne samo stanovanja, u svim ulaznim prostorima (lobbyjima) izvedeni murali poznatih suvremenih hrvatskih umjetnika.
Želja je bila potaknuti afirmaciju hrvatske likovne umjetnosti, približiti ju publici, tamo gdje ju se može najbolje osjetiti te stvoriti nove oblike komunikacije i interakcije s umjetničkim djelom. Ujedno, životni prostor umjetnošću se oplemenjuje te doseže nove kvalitete i vrijednosti za korisnika i zajednicu
S oslikavanjem ulaznih prostora muralima hrvatskih umjetnika započeli smo na prethodnom projektu Blok Bužanova, a taj je koncept, uz dodatan vrhunski stručni pristup i u proširenom obliku, primijenjen i na projektu Park Kneževa.
Na koji ste način vršili selekciju radova i umjetnika i je li postojala neka specifična tema na koju su umjetnici trebali odgovoriti?
Site-specific umjetničke intervencije realizirane su u suradnji s tadašnjim dekanom Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, g. Tomislavom Buntakom koji je selektirao vrhunske hrvatske umjetnike i njihove radove za Park Kneževa, na čemu smo mu posebno zahvalni, a i sam je autor dva murala u ovom projektu. Izuzetno smo ponosni na tu suradnju s vrhunskim hrvatskim umjetnicima, koji su prepoznali našu želju da napravimo nove iskorake u kulturi življenja te smo zahvalni na velikom doprinosu koji njihova umjetnička ostvarenja predstavljaju za kvalitetu projekta Parka Kneževa i širu zajednicu. Okvirna zadana tema s naše strane bila je priroda, kao poveznica s okruženjem u kojem će djela živjeti.
Jeste li zadovoljni rezultatima i kakve su dosadašnja reakcije korisnika i posjetitelja prostora?
Osobno sam presretan što smo na jedan lijep način uspjeli realizirati moju želju za integriranjem umjetnosti u prostor življenja te da u tome danas uživaju i stanari, ali i svi prolaznici, odnosno posjetitelji Parka Kneževa. Izuzetno pozitivne reakcije korisnika i posjetitelja prostora puno nam znače kao potvrda da je naša vizija prepoznata i prihvaćena te predstavljaju daljnji poticaj da nastavimo u ovom smjeru razvoja vrhunskih projekata.