Tužni odlazak

Umrla velika mezzosopranistica i legenda Bečke opere Christa Ludwig

Umrla velika mezzosopranistica i legenda Bečke opere Christa Ludwig
VL
Autor
Denis Derk
25.04.2021.
u 20:38
U devedeset i četvrtoj godini života preminula je slavna njemačko-austrijska mezzosopranistica koja je većinu karijere provela u bečkoj Državnoj operi Christa Ludwig
Pogledaj originalni članak

U devedeset i četvrtoj godini života preminula je velika njemačko-austrijska mezzosopranistica koja je većinu svoje karijere provela u bečkoj Državnoj operi Christa Ludwig. Rođena je u Berlinu 16. III. 1928 u umjetničkoj obitelji.

Majka joj je bila operna pjevačica, otac operni pjevač i kazališni intendant. Pjevanje je učila kod majke i na Muzičkoj školi u Frankfurtu, gdje je prvi put nastupila 1946. godine kao princ Orlofsky u "Šišmišu".

Nakon angažmana u Frankfurtu, Darmstadtu i Hannoveru, od 1955. prvakinja je Bečke državne opere, gdje vrlo rano dobiva i titulu komorne pjevačice. Gostovala je i u najvećim opernim kazalištima na svijetu te bila počasna gošća najvažnijih festivala. 

Posebno su zapaženi njeni nastupi u operama W. A. Mozarta, R. Straussa, G. Verdija, R. Wagnera i "Fideliu" L. v. Beethovena. Cijenjena je i kao nenadmašna pjevačica Lieda te koncertna pjevačica u najvažnijim vokalno-instrumentalni djelima klasike.

Njena je karijera trajala dugih pola stoljeća, što znači da je ovladala vrhunskom pjevačkom tehnikom i imala jake živce. Iza nje je ostala i bogata diskografija. Između ostaloga još je 1961. godine snimila "Normu" sa Mariom Callas. 

U bečkoj Državnoj operi debitirala je 1955. godine kao Kerubin u Mozartovoj operi "Figarov pir", a u zgradi te slavne Opere na sv. Stjepana iste godine u ulozi Oktavijana u "Kavaliru s ružom" R. Straussa. 

U kući na Ringu nastupala je kontinuirano puna četiri desetljeća i bila ljubimica bečke publike. Samo u toj opernoj kući nastupila je 769 puta u četrdeset i dvije uloge uglavnom pjevajući svoj mezzosopranski fah, ali i sa izletima u onaj sopranski, pjevajući ulogu "Fidelia" u istoimenoj Beethovenovoj operi ili "Maršalice" u "Kavaliru s ružom" R. Straussa. 

Praizvodila je i suvremene opere ("Posjet stare dame" Claire Zachanassian), surađivala sa najvećim dirigentima poput Karla Bohma, Herberta von Karajana i Leonarda Bersteina.  

Od bečke operne publike oprostila se 1994. ulogom Klytämnestre iz "Elektre" R. Straussa. U Beču je često nastupala sa hrvatskom sopranisticom Senom Jurinac, također komornom pjevačicom bečke Državne opere.  

USUSRET VELIKOM KATOLIČKOM BLAGDANU

Simona Mijoković: 'Djed Božićnjak' sotonsko je djelo, a svoju djecu ne darujem na dan Božića

- Moja djeca ne vjeruju u postojanje "Djeda Božićnjaka". To je sotonsko djelo i sigurno znam da svoj život, roditeljstvo i odgoj želim graditi na stijeni Isusa. Ta stijena neće se nikada srušiti. A kada je nešto sagrađeno na pijesku, na lažima, kad tad će se srušiti. Moja djeca znaju da je "Djed Božićnjak" lažac i da ne postoji. On je čak i kradljivac, uzima sve ono što Božić uistinu jest, rođenje Isusa Krista. Uzima kroz nametnutu kupovinu, a što je lažni privid sreće - istaknula je za Večernji list Simona Mijoković.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.