Umro književnik i akademik Nedjeljko Fabrio

Jedan od vodećih hrvatskih prozaika, akademik, dramatičar i ratni predsjednik Društva hrvatskih književnika Nedjeljko Fabrio preminuo je u Rijeci u osamdeset i prvoj godini života.

Rođen u Splitu 14. studenog 1937. godine, osnovnu i srednju školo završava u Rijeci, a Filozofski fakultet u Zagrebu. Između ostaloga, bio je dramaturg u riječkom kazalištu, urednik u Dramskom programu Radio televizije Zagreb te profesor na Akademiji dramske umjetnosti. Prvu knjigu, zbirku novela "Partite za prozu" objavljuje 1966. godine, a slijede "Labilni položaj", te zapaženi romani "Vježbanje života", "Berenikina kosa", "Triemeron" koji čine Fabrijevu tzv. Jadransku trilogiju... Obiteljski roman "Vježbanje života" u kojem Fabrio suvereno opisuje zbivanja u Rijeci u vremenskom rasponu od gotovo stotinu i pedeset godina završio je i na daskama riječkog HNK-a kao jedna od najhvaljenijh i  najgledanijih predstava.

Tokom Domovinskog rata Fabrio piše "Smrt Vronskoga", a intenzivno se bavi esejistikom i prevođenjem (pa je tako prevodio Moraviju, Goldonija, Pirandella...). Hvaljena je i njegova povijesna drama "Reformatori" koja je praizvedena u riječkom HNK-u, ali i drame "Čujete li svinje kako rokću u ljetnikovcu naših gospara?", "Meštar", "Kralj je pospan"... Godine 1990. izlazi mu i knjiga "Izabrane pripovijetke". Fabrio je bio urednik Riječke revije, ali i pokretač književnog mjesečnika Kamov. Pisao je i kazališne i napose glazbene kritike te objavio čitav niz knjiga kazališnih i književnih eseja i dvije knjige glazbenih kritika i to "Maestro i njegov šegrt" i "Orfejeva djeca".

Fabrio je dobio brojne nagrade, među kojima su Herderova nagrada, nagrada Ksaver Šandor Đalski (i to čak dva puta), nagrada Fonda Miroslav Krleža, ali i godišnja te nagrada Vladimir Nazor za životno djelo. Iako je u čak tri mandata bio predsjednik Društva hrvatskih književnika, Fabrio ga je napustio učlanivši se u  Hrvatsko društvo pisaca.

Kusić: Akademik Fabrio klasik suvremene hrvatske književnosti i velikan hrvatske kulture

Akademik Nedjeljko Fabrio bio je jedan od najuglednijih članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), klasik suvremene hrvatske književnosti i velikan hrvatske kulture kojoj je dao nemjerljiv i neprocjenjiv doprinos, izjavio je predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić.

Rođenjem Splićanin, Nedjeljko Fabrio od djetinjstva je bio duboko ukorijenjen u Rijeku čiju  je turbulentnu prošlost, kroz prikaz ljudskih i obiteljskih sudbina, obradio u svojim djelima, posebno u romanu 'Vježbanje života', zbog kojeg ga se smatra jednim od začetnika modernog hrvatskog povijesnog romana, rekao je Kusić.

Ističe kako je Fabrio također bio "veliki erudit i vrstan stilist, priznat i prepoznat i izvan Hrvatske, nagrađen među ostalim i Herderovom nagradom. Velike zasluge akademik Fabrio ima i kao predsjednik Društva hrvatskih književnika u vrijeme uspostave demokracije, stvaranja samostalne Hrvatske i Domovinskog rata.

Svojim djelom akademik Fabrio zadužio je Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, hrvatsku kulturu i umjetnost i hrvatski narod", istaknu je predsjednik HAZU-a Kusić, priopćeno je iz HAZU-a.

Hrvatski književnik i akademik Nedjeljko Fabrio umro je u subotu ujutro u Rijeci u 81. godini. Fabrio je rođen u Splitu 1937. godine, a Hrvatski jezik i južnoslavenske književnosti te talijanski jezik i književnost diplomirao je 1961. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.  Nedjeljko Fabrio redoviti je član HAZU-a, bio je predsjednik Društva hrvatskih književnika od 1989. do 1995. godine, te je dobitnik državne  Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo 2007. godine.

Plenković: Ostavio je snažan pečat u hrvatskoj kulturnoj povijesti

Premijer Andrej Plenković uputio je u subotu sućut obitelji Nedjeljka Fabrija.

Akademik Fabrio bio je vrstan i svestran književnik, prevoditelj, novelist, dramatičar, romanopisac te sveučilišni predavač.

Pamtit ćemo ga po vještom povezivanju povijesnih tema i suvremenih iskustava u dramama te po prekrasnim romanima postmodernističke poetike.

Središnji dio njegove književnopovijesne, književnokritičke i prevoditeljske djelatnosti su hrvatsko-talijanski dodiri, a nezaobilazne su i mnoge adaptacije proznih djela za kazalište i televiziju.

Uz bojne nagrade među kojima su i "Ksaver Šandor Đalski", "Miroslav Krleža", međunarodne "Bethlen Gábor Alapítvány" 1993. u Budimpešti za promicanje suživota u Europi, Herderovu nagrada za književnost 2002. u Beču i "Stella solidarieta Italiana" u Rimu, nagradu "Vladimir Nazor" za životno djelo dobio je 2007. godine.

Uz emotivan i pregnantan rukopis ovog svestranog umjetnika stasale su i uživale mnoge generacije koje će ga pamtiti po snažnom pečatu koji je ostavio u hrvatskoj kulturnoj povijesti, stoji u premijerovoj sućuti.

I predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović uputila je izraze sućuti obitelji, ustvrdivši da je taj književnik obilježio veliko razdoblje hrvatske kulture.

Romanopisac i prevoditelj, novelist i urednik Dramskog programa HRT-a, dramski pisac i kroničar, književni povjesničar i dramaturg, no iznad svega društveno angažirani književnik i intelektualac akademik Fabrio obilježio je veliko razdoblje hrvatske kulture, napisala je predsjednica u sućuti, dodajući da je posebno ključna bila njegova uloga predsjednika Društva hrvatskih književnika za vrijeme uspostave hrvatske neovisnosti i demokracije, za vrijeme Domovinskoga rata.

Pamtit ćemo njegove novinske kolumne i komentare, djelovanje kroz Maticu hrvatsku i Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, a generacije studenata Akademije dramskih umjetnosti kroz njegov pedagoški rad. Doprinos umjetničkom razvoju u našoj zemlji, dao je i kao vrsni poznavatelj glazbe, pogotovo opere, pokazujući tako raskoš svoje svestrane darovitosti, za koju je odlikovan najvišim državnim priznanjem – nagradom Vladimir Nazor za životno djelo.

Čitajući njegovo „Vježbanje života“, antologijski  roman hrvatske suvremene književnosti, kroz jedinstvene obiteljske i osobne sudbine, čitatelji mogu prepoznati maestralno predstavljene kaleidoskopske karakteristike Rijeke, temeljene na složenim povijesnim i migracijskim mijenama koje su oblikovale izgled i dušu toga grada, stoji u sućuti.