U Los Angelesu je, nakon kratke borbe s teškom bolešću, u 66. godini preminuo pisac, redatelj i producent Michael Crichton. Pored filmova napravljenih po njegovim bestselerima (a neke od tih filmova je sam i režirao), najpoznatiji je kao tvorac jedne od najpopularnijih, najnagrađivanijih i najdugovječnijih TV-serija – "E. R." ("Hitna služba").
U stvaranju "Hitne službe" Crichton se služio vlastitim iskustvima, budući da je i sam bio liječnik. Na Harvardu je prvo studirao engleski jezik i književnost, ali se prebacio na medicinu zbog jednog profesora za kojeg je bio uvjeren da ga mrzi i konzistentno mu daje niže ocjene od zasluženih. Da bi to dokazao, u dogovoru s drugim profesorom kao svoj rad podmetnuo je jedan izvrstan esej Georgea Orwella - i dobio ocjenu 4 minus.
Još dok je studirao medicinu počeo je objavljivati pod pseudonimima, ali je razotkriven kad je jedan njegov "roman s ključem" dobio nagradu koju je trebalo osobno podići. Već prvim romanom koji je potpisao svojim imenom, "Andromedin soj" iz 1969. stekao je svjetsku slavu, koja je nadalje sve više i više rasla. Uslijedili su bestseleri "Terminalni čovjek", "Velika pljačka vlaka", "Jedači trupala (Trinaesti ratnik)", "Congo", "Sfera" i najpoznatiji od njih, "Jurski park" iz 1990. te nastavak "Izgubljeni svijet" (1995.). Po svim navedenim djelima, kao i "Izlazećem suncu", "Razotkrivanju" i "Niz vrijeme" snimljeni su filmovi hollywoodske A-produkcije s velikim zvijezdama u glavnim ulogama.
U svojim djelima Crichton se često služio eksperimentalnom ili tek postuliranom novom tehnologijom, koju je prikazivao kao već gotovu i potpuno funkcionalnu. Zbog toga su njegovi romani često svrstavani u znanstvenu fantastiku, ali tamo (osim nekoliko primjera) ne spadaju jer se uglavnom događaju u današnjosti. Njegova tehnologija često je "tehnologija sutrašnjice", ali to je baš sutra, a ne recimo prekosutra, neposredna budućnost čiji su začeci već prisutni u sadašnjosti. Najčešće se Crichtonovi sižei dotiču opasnosti koje nova tehnologija donosi i ističu načine na koje bi njezina primjena mogla poći po zlu.
Ekranizirali su ga vrhunski hollywoodski redatelji poput Blakea Edwardsa, Richarda Donnera, Barryja Levinsona, Philipa Kaufmana i Stevena Spielberga, ali je i sam često bio scenarist ili koscenarist te stajao iza kamere u ekranizaciji svojih romana, počevši s kultnim "Westworldom" iz 1973. u kojem je Yul Brinner bio nezaboravni robot-revolveraš, i nastavivši s "Komom" i "Velikom pljačkom vlaka". Njegov ZF film "Runaway" iz 1984. u kojem Tom Selleck ganja odbjegle robote namijenjene kućnim poslovima neki kritičari stavljaju uz bok razvikanijem "Blade Runneru".
Jedan od prvih scenarija koje je Crichton napisao još ranih sedamdesetih bio je za film o liječnicima iz hitne službe pod radnim nazivom "Emergency Ward". Dugo ga je držao u ladici, a onda pokušao prodati Stevenu Spielbergu kojeg je upoznao još kao mladog početnika u Universalu tijekom snimanja ekranizacije "Andromedinog soja". Spielberg je bio vrlo zainteresiran, ali mu je onda pažnju privukao roman na kojem je Crichton upravo radio – "Jurski park". Zaboravljeni scenarij je netko u Spielbergovoj tvrtki slučajno pročitao i shvatio da je mnogo pogodniji za TV-seriju. Tako je rođena "Hitna služba" čiji su producenti bili Crichton i Spielberg. Crichton je bio scenarist svega tri epizode, ali mu je to omogućilo da u prosincu 1994. bude istodobno na prvom mjestu tri top-ljestvice s najgledanijim filmom ("Jurski park"), najgledanijom TV-serijom ("E.R.") i najprodavanijom knjigom ("Razotkrivanje").
Navodno je znao biti nezgodan za suradnju, i Johnu McTiernanu se toliko miješao u posao tijekom snimanja "Trinaestog ratnika" da je ovaj otišao i prepustio Crichtonu režiju dopunskih scena. U dvadeset prvom stoljeću, Crichton se svrstao na stranu Bushove administracije i u svom predzadnjem romanu "Stanje straha" iz 2004. globalno zagrijavanje proglasio najobičnijom izmišljotinom zanesenih znanstvenika. Na oštre kritike tog romana reagirao je tako što je u sljedećem romanu "Next" ime i izgled jednog od svojih najglasnijih kritičara iskoristio za lik pedofila s minijaturnim spolovilom.
Četiri puta se razvodio i bio je u petom braku; imao je samo jedno dijete, kćer, s četvrtom suprugom Anne-Marie Martin koju je upoznao na snimanju jednog filma. Na njegovo inzistiranje, ona je ostavila glumačku karijeru, tako da je ostala zapamćena samo po ulozi Dorie Doureau, partnerice popularnog "Sledgea Hammera" u istiomenoj kultnoj seriji.
Njegova djela prodana su u više od 150 milijuna primjeraka širom svijeta, dok se broju gledatelja filmova po njegovim sižeima ni ne zna broja. Prije smrti završio je svoj posljednji roman (zasad još neobjavljenog naslova) koji će se u knjižarama pojaviti idući mjesec. Njegova obitelj je najavila da su to svi detalji koji će biti priopćeni javnosti, i da će Michael Crichton biti pokopan u tajnosti u krugu obitelji.