knjigocid

Uništavanje knjiga zvali su otpisom i podržavali iz Sabora

Foto: Tomislav Miletić/Pixsell
Ante Lešaja (1)
Foto: Tomislav Miletić/Pixsell
Ante Lešaja (1)
Foto: Tomislav Miletić/Pixsell
Ante Lešaja (1)
Foto: Tomislav Miletić/Pixsell
Ante Lešaja (1)
Foto: PIXSELL
PXL_120712_1472-KNJIGE
13.07.2012.
u 14:27
Ante Lešaja istražio je sustavno uništavanje knjiga u Hrvatskoj devedesetih godina prošlog stoljeća, a Viktor Ivančić smatra da uništavanje knjiga nije bilo ekscesno nego plansko
Pogledaj originalni članak

Iako je sredina srpnja, Novinarski dom u Zagrebu bio je prepun zbog predstavljanja opsežne knjige sveučilišnog profesora u miru Ante Lešaje “Knjigocid”. U knjizi punoj dokumenata i citata govori se o uništavanju nepoćudnih knjiga u devedesetima u Hrvatskoj, bilo da je riječ o knjigama srpskih pisaca, onima na ćirilici ili pak knjigama komunističke i partizanske ideologije.

Spaljivanje knjiga

– Na istraživanje ove teme potaknuo me poznati slučaj s Korčule gdje je na smetište bačeno 400 knjiga, čak devetnaest knjiga Branka Ćopića jer zagađuju naš lipi jezik – rekao je Lešaja, podsjetivši da su se u Hrvatskoj neke knjige i spaljivale, ali da je bibliotekarska struka postupala uglavnom profesionalno. Uime Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac istaknuo je da se uništavanje knjiga službeno nazivalo otpisom, a poticano je i sa saborske govornice. No, ističe da je Lešaja demantirao tvrdnje da je u Vukovaru uništeno 70.000, a u Karlovcu 60.000 knjiga.

Urednik Žarko Domljan

Aleksandar Milošević zapitao je Velimira Viskovića je li točno da je samo u Leksikografskom zavodu uništeno 40.000 primjeraka Enciklopedije Jugoslavije?

– Iako sam sugerirao da se te knjige potiho prodaju, kamionima su otpremljene na mljevenje. Protestiralo se i protiv Opće enciklopedije, a problem je bila i Likovna enciklopedija Jugoslavije čiji je glavni urednik bio Žarko Domljan, tadašnji predsjednik Sabora. Iz trećeg toma potom su izvučeni samo hrvatski umjetnici – rekao je Visković, zaključivši da smo danas ipak sazreli kao društvo.

S time se ne slaže Viktor Ivančić, čiji je Feral nazvan najotvorenijim novinama.

– Feral je devedesetih satima spaljivan u Splitu. Petnaest su nas godina bojkotirali oglašivači, a prestali smo izlaziti s nakladom koju danas nema ni jedan politički tjednik. Uništavanje knjiga u Hrvatskoj nije bio eksces, radilo se planski i sveobuhvatno. Uništavanje je dobilo status kreacije. Kulturna javnost danas uživa u tekovinama zločina jer u Hrvatskoj danas nigdje nije moguće kupiti knjigu iz Srbije ili Bosne i Hercegovine. Nekada smo te knjige mogli kupiti u Konzorovoj knjižari, u Booksi ili Prosvjeti, a danas te knjižare više ne rade. Danas više ne bismo imali što poslati u rezalište – istaknuo je Ivančić.

JAMES GANDOLFINI

Bivša supruga je pomahnitala nakon razvoda! Nabrajala starlete s kojima ju je varao i seksualne devijacije u kojima je uživao

Sit javnog pranja prljava obiteljskog rublja, Gandolfini je samo kratko komentirao da u njenim navodima nema istine te da su braku presudili psihički problemi s kojima se odbijala suočiti. Ljubavnu sreću pronašao je u zagrljaju bivše manekenke Deborah Lin. Vjenčali su se u ljeto 2008. u njezinu rodnom Honoluluu, a kum im je bio glumčev sin. Nakon što su postali ponosni roditelji djevojčice Liliane Ruth, činilo se kako su se Gandolfiniju sve kockice posložile. Sudbina je, međutim, za njega imala drukčiji plan.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 201

OB
-obrisani-
14:49 13.07.2012.

plaču li to za memorandumom?

MA
malamlak
14:52 13.07.2012.

pa šta, trebalo je sve spaliti i raskužiti što je smrdilo po gotovo stoljetnom smrdljivom okupatoru. Za vrijeme srbijasnke okupacije bile su zabranjivane pojedine knjige, a pisci proganjani, za čudo da srbokomunisitčka zločinačka bagra ne slini nad usudom tih ljudi, mrš!

OB
-obrisani-
20:44 13.07.2012.

srbin iz karlovca, mater nastavnik zemljopisa