Večernjak predstavlja veliki specijal o središtu jedne od najvažnijih civilizacija u povijesti

U cilju dodatne edukacije javnosti i nužnosti upoznavanja s povijesnim bogatstvom Hrvatske, Večernji list donosi veliki specijal Vučedolska kultura.

Na 132 stranice zaranjamo u daleku povijest, u 3000 godina prije Krista, u vrijeme dolaska Vučedolaca na područje istočne Slavonije i Srijema koji će postati središta jedne od najjačih civilizacija u povijesti.

Dajemo zaokruženu sliku tog prvog indoeuropskog kulturnog buma, istražujemo DNK Vučedolaca, podrijetlo njihova imena, područja na koja su se širili, organizaciju i stil života, društvene i gospodarske dosege, a nalazimo i vezu između Vučedola i Troje.

Bavimo se i cijelim nizom 'prvih' - činjenicom da su Vučedolci proizveli prvu europsku broncu, prvu serijsku proizvodnju metala, imali prvi indoueuropski kalendar, a naši arheolozi u njihovoj ostavštini nalaze i najstariji iščitani datum u svjetskoj prapovijesti. Prvi su radili obuću i za lijevu i desnu nogu, a vučedolske simbole na terinama smatramo i uvodom u pisanu povijest Europe.

Posvetili smo se i njihovim vjerovanjima, proučavanju zviježđa, pogrebnim običajima i žrtvovanjima ljudi, a sve navedeno stavljamo u odnos sa svjetskim civilizacijama koje su istovremenici Vučedola - Mezopotamija, Staro Carstvo u Egiptu i rana Troja - te donosimo priče o njima.

Poseban dio specijala govori o sadašnjosti i budućnosti Muzeja Vučedolske kulture i pripadajućeg Arheološkog parka, o najznačajnim stručnjacima koji su u Hrvatskoj rasvijetlili vučedolsku povijest, a tu je i strip koji oživljava Vučedolca u sudaru sa suvremenim svijetom.

S obzirom da je istraženo tek deset posto vučedolskog arheološkog nalazišta još je cijeli niz spoznaja koje tek treba otkriti, a tim važnije je potaknuti interes za ovako jakom civilizacijom koja je nekoć bila dijelom hrvatskog prostora. Specijal je nastao u suradnji s Muzejem Vučedolske kulture i cijelim nizom znanstvenih suradnika predvođenih autoritetom za tu temu dr.sc. Aleksandrom Durmanom koji Vučedol istražuje više od 40 godina.

Teme specijala:

• DNK analiza Vučedolaca - koliko su prosječno živjeli, visina, izgled, najčešći uzroci smrti. Analizom DNK kostiju Vučedolaca pokazalo se da su bliži nama danas nego svojim prethodnicima nađenim u starijim slojevima zemlje

• Naselja i organizacija naselja - Vučedolci su prva prapovijesna kultura koja spaja prostor Dunava s Jadranom, a u samom Vučedolu živjelo je oko 3000 ljudi, što u današnjim uvjetima odgovara gradu veličine Londona

• Gospodarstvo i društvena organizacija - Vučedolci su stočarski narod koji je doveo konje u ovaj dio Europe, koristili su prva kola s četiri kotača, a proizvodnja bakrenih predmeta dovodi do raslojavanja društva i izdvajanja povlaštenog sloja

• Keramika - Vučedolska keramika ukrašena je prvim slikovnim pismom Europe, izrađivali su više od 25 vrsta posuda i imali prve profesionalne lončare. Ljepota keramike bila je povod opasnoj teoriji o Vučedolcima kao precima germanskih naroda pa su u vihoru Drugog svjetskog rata svi vučedolski nalazi umalo završili u rukama nacista

• Znate li da je čuvena Vučedolska golubica u početku držana za kokoš, no istina je da je riječ o jarebici, a šamanima je služila kao ritualna posuda za halucinogena sredstva

• Metalurgija - Vučedolci su proizveli prvu europsku broncu i donijeli je u Troju te prvi uveli serijsku proizvodnju metalnih sjekira

• Vučedolci su imali prvi Indoeuropski kalendar temeljen na položaju zvijezda i precizno bilježili izmjenu četiri godišnja doba

• Bez omalovažavanja zasluga matematičkog genija Pitagore koji je živio u 6. stoljeću prije Krista, dakle puno kasnije od Vučedolaca, istražili smo bi li bilo pravednije da se Pitagorin poučak naziva – Vučedolskim poučkom

• Kako su, zašto i kome Vučedolci prinosili ljudske žrtve?

• Vučedolci su doslovno stvorili modu, proizvodili su šest vrsta obuće i prvi razlikovali desnu i lijevu cipelu

• Jesu li i s kim su ratovali, je li vladao matrijarhat ili patrijarhat te kako su nestali s povijesne pozornice?