Objavljeni pobjednici 54. natječaja Večernjeg lista za kratku priču

Večernji list je u videoprijenosu točno u podne 15. siječnja objavio pobjednike 54. natječaja Večernjeg lista za kratku priču koji nosi ime Ranka Marinkovića. Prvu nagradu osvojila je Magdalena Blažević pričom "Vodite vraga" objavljenom 15. veljače 2020. godine. U dugogodišnjem postojanju ovog natječaja, deseti je put književnica osvojila prvu nagradu. Čak dvije autorice, Ivana Šojat i Korana Serdarević, prvu nagradu osvajale su dva puta.

VIDEO Pratite proglašenje pobjednika:

Drugu nagradu osvojila je Julijana Adamović pričom "Izaija" objavljenom 15. lipnja 2019. godine, a treću Ratko Cvetnić pričom "Carpaccio" objavljenom 7. ožujka 2020. godine.

Tradicionalni natječaj Večernjeg lista, 54. zaredom, počeo je 20. travnja 2019. godine, a završio 25. travnja 2020. godine. Na natječaj je pristiglo 407 kratkih priča, od kojih su u sklopu natječaja u subotnjem Obzoru i na webu objavljene 52 priče. U žiriju su ove godine bili akademik Krešimir Nemec (predsjednik žirija), urednica kulture u Večernjem listu Milena Zajović, nakladnik Seid Serdarević, novinar Večernjeg lista Denis Derk i selektor priča Tomislav Sabljak.

Zbog pandemije koronavirusa i epidemioloških mjera žiri je radio online, a dodjela je također organizirana online, a ne kao proteklih godina u svečanoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

"Kratka priča Magdalene Blažević 'Vodite vraga' brutalna je, naturalistički stilizirana proza koja donosi sumornu sliku iz djetinjstva koja se usjekla u pamćenje i koja svojom težinom opterećuje dušu tankoćutne naratorice. Budući da prikazuje samo dio istrgnut iz života, priča 'Vodite vraga' počinje bez uvoda, in medias res, i prenosi atmosferu napetih odnosa u obitelji iz ruralne sredine. Središnji lik tetke, egzistencijalne autsajderice i žene koja je postala svima teret, skiciran je u nekoliko poteza, ali psihološki vrlo precizno i uvjerljivo, čak i u crnohumornim i grotesknim scenama.

Kroz fragmente radnje i snažne, često morbidne evokativne prizore iz životne svakodnevice, priča bez patetike i povišenih tonova prikazuje sudbinske lomove, mračne obiteljske tajne i identitetske krize. Naratorica hladno, bez empatije, vizualizira mučne situacije nabijene dramskim intenzitetom. Slutnje koje zamjenjuju objašnjenja, sažet ali slikovit izraz, smisao za detalje, suptilno ostvareno jedinstvo dojma, jezični minimalizam, sve to pridonosi visokoj estetskoj kvaliteti ovoga teksta. Magdalena Blažević pokazala je zavidno umijeće u oblikovanju kratke priče i zasluženo odnosi prvu nagradu", stoji u obrazloženju koje je sročio akademik Nemec.

"Kratka priča Julijane Adamović gradi se na starom biblijskom motivu pravih i lažnih proroka. Motiv je resemantiziran i posuvremenjen, a radnja smještena u vojvođansku ruralnu sredinu krajem pedesetih godina prošlog stoljeća. Puna atmosfere, natopljena lokalnim koloritom, priča "Izaija" na ograničenom prostoru, s malo riječi prodire u mračne predjele ljudskosti i u taloge podsvijesti. Dolazak bradatog propovjednika budi nade grješnika, potiče praznovjerja, ali i izaziva strahove i otpore. Priča je ispričana iz vizure običnog čovjeka na primjeru malih događaja koji izazivaju velike posljedice. Luk napetosti napregnut je do pucanja. Pomno strukturirana prozna minijatura "Izaija" prokazuje visoke kvalitete narativnog umijeća Julijane Adamović", stoji u obrazloženju žirija za drugonagrađenu priču 54. natječaja.

"U središtu su Cvetnićeve kratke priče incidentna situacija i posljedice koje su iz nje proizašle. Nastavnik je za vrijeme školskog sata 'balavcu' u zadnjoj klupi istrgnuo slušalice zataknute u uši i bacio ih demonstrativno kroz prozor. Nakon te naizgled banalne scene uslijedio je stegovni postupak, prisilno bolovanje koje će se rastegnuti do mirovine i nov način života. Majčina smrt samo je ubrzala efekt domina. Cvetnićev protagonist posve je izbačen iz egzistencijalne ravnoteže i životne kolotečine. Priča "Carpaccio" fokusirana je na mrežasto ispreplitanje događaja povezanih sa središnjim narativnim činom. Priča s otvorenim krajem ostavlja neriješena brojna pitanja prepuštajući čitatelju moguće odgovore", stoji u obrazloženju žirija za trećenagrađenu priču Ratka Cvetnića.